POSLJEDNJIH nekoliko godina sve se više širi pokret ravnozemljaša, odnosno onih ljudi koji vjeruju da Zemlja nije kugla već ravna ploča, a da su snimke i dokazi koji govore u prilog tome da je naš planet okrugao izmišljeni i snimljeni u nekom holivudskom studiju.

Velik broj ravnozemljaša tako smatra da je Zemlja ploča nad kojom se nalazi svojevrsna kupola na koju su načičkana svjetla (ne zvijezde) koje je Bog postavio kako bismo se mogli lakše orijentirati. Neki od njih čak tvrde kako postoje fizički dokazi o postojanju kupole - njeni odlomljeni dijelovi koji su s neba pali na Zemlju, a koje pogrešno nazivamo meteoritima.

Amateri astronomi - njihovi najžešći protivnici

Kada se pobornicima teorije ravne Zemlje predstave snimke Međunarodne svemirske postaje (ISS) koja orbitira oko našeg planeta i na kojima se nepogrešivo vidi kako se ipak radi o okruglom svemirskom tijelu, oni često odmahuju rukom i tvrde da ne postoje ni ISS ni astronauti i da su sve to dobro osmišljene kulise ili sofisticirana montaža, a da u toj teoriji zavjere sudjeluju NASA, Bijela kuća, EU i druge velike institucije.

Stoga su najmoćniji argumenti protiv njihovih hipoteza oni koji dolaze od „malih“ ljudi, običnih građana koji nisu ni na koji način povezani s velikim političkim korporacijama, a koji putem jednostavnih izračuna i financijski dostupne opreme opetovano dokazuju upravo ono što znamo već stotinama godina - da je Zemlja okrugla. NASA ipak ne može provjeravati i potplatiti sve moguće amatere astronome koji snimaju nebo iz udaljenih mjesta neke manje zemlje, zar ne?

Tako je astronom amater Danijel Reponj prije nekoliko dana pohrlio u svoju privatnu zvjezdarnicu Apollo kako bi, koristeći se izračunima, snimio prolaz međunarodne svemirske postaje ispred Sunca. Takav prizor mogao je snimiti jedino ako: a) postoji ISS, b) ISS orbitira oko okrugle Zemlje i c) orbita ISS-a je toliko precizna da se može izračunati, predvidjeti i snimati.

Kada je ISS prošao ispred Sunca?

Snimio sam prolazak Međunarodne svemirske postaje u četvrtak, 20. veljače 2020. godine u 13 sati, 14 minuta i 11 sekundi na lokaciji φ 45°49'11" sjeverne zemljopisne širine i na λ 17°21'26" istočne zemljopisne dužine. Na tom se mjestu nalazi zvjezdarnica Apollo i upravo u to vrijeme se iz nje mogao vidjeti spomenuti tranzit Postaje ispred Sunčeve ploče.

Brzina postajine sjene (zamislimo da ju možemo vidjeti) po površini Zemlje iznosila je u tom trenutku fantastičnih 7,5 kilometara u sekundi u trajanju od svega 1,01 sekunde! ISS je zvjezdarnice Apollo bio udaljen 764,2 kilometara i na visini od 425,89 kilometara. Što se tiče Sunca, u trenutku tranzita, Zemlja je od Sunca bila udaljena 0,98 astronomskih jedinica, odnosno 147.901.000 kilometara.

Kako ste znali da će baš tada ISS proći ispred naše zvijezde?

Postoji web stranica koja se zove CalSky i koja sadrži sve informacije koje su mi potrebne. U nju sam unio svoje zemljopisne podatke, o točnome mjestu s kojega promatram. To je jako važno. Ne napišete li to, sve pada u vodu. Kada sam s time završio, mogao sam odabrati što želim promatrati i pratiti.

Nakon toga su mi na mail stizale obavijesti s kojima me CalSky uredno obavještavao o objektima koje sam odabrao. Tako me u srijedu obavijestio da će se sljedeći dan vidjeti bljesak satelita Iridium na sjeverozapadu, da će ISS dva puta preletjeti iznad moje glave, da će se vidjeti komet i slično. Zgodno, zar ne?

S kojom ste opremom snimali tranzit?

Tranzit je snimljen robotiziranim teleskopom Sky-Watcher Maksutov-Cassegrain MAK 127/1500 mm, F/11,8 koji se nalazi na montaži Sky-Watcher NEQ-6 PRO GoTo SkyScan.

Snimano je kamerom Canon EOS 650D u video modu, koja je bila postavljena u primarni fokus teleskopa. Na objektivu optičke cijevi (teleskopa) nalazio se filtar za snimanje Sunca Baader AstroSolar.

Danijel Reponj je astronom amater i popularizator znanosti, uglavnom astronomije. Astronomijom se bavi cijeli svoj život i to mu je glavni hobi. Vlasnik je svoje privatne zvjezdarnice Apollo u kojoj se nalazi robotizirani teleskop s dvije optičke cijevi, Sky-Watcher Maksutov-Cassegrain MAK 127/1500 mm i Celestron 11 SCT Schmidt-Cassegrain 280/2800 mm.

Specijalizirao se za promatranja Sunčeve aktivnosti što znači da motrenje Sunca obavlja svaki dan kada to vremenske prilike dopuštaju. Vlasnik je i zvjezdarnice na Internetu, astronomskog portala Zvjezdarnica u čijem sastavu se nalazi najpopularniji astronomski forum u Hrvatskoj - Astroforum.