GRADSKO vijeće Sarajeva dalo je 28. siječnja suglasnost da se Grad pridruži kaznenom postupku koji se u Milanu vodi protiv osoba osumnjičenih za snajpersko djelovanje po civilima tijekom rata. Odluka je donesena nakon što je talijansko tužiteljstvo pokrenulo istragu o takozvanim vikend-snajperistima koji su navodno plaćali da bi pucali po opkoljenom gradu, piše Radio Slobodna Evropa.

Istraga potaknuta prijavom novinara

Talijanski mediji su početkom studenog prošle godine izvijestili da je tužiteljstvo u Milanu pokrenulo istragu na temelju prijave pisca i novinara Ezija Gavazzenija. Prema njegovoj prijavi, stranci su plaćali velike svote novca kako bi s položaja Vojske Republike Srpske oko Sarajeva, uglavnom "iz zabave", snajperom ubijali građane.

Galerija

Gavazzeni je, nakon nekoliko pokušaja Radija Slobodna Evropa da dobije izjavu, neizravno poručio da ne želi istupati u javnosti. U međuvremenu je u Milanu održao konferenciju za medije na kojoj je najavio da u veljači objavljuje knjigu o "snajper safariju".

Prve navode o dolasku stranaca na ratište vidio je, kako kaže, još 1995. u tekstu lista Corriere della Sera, nakon čega je počeo pisati triler na tu temu. No, ubrzo je odustao jer je shvatio da premalo zna. Ideje se ponovno prihvatio tek 2022. godine, potaknut dokumentarnim filmom "Sarajevo safari" slovenskog redatelja Mirana Županiča.

Očekuje se da će tužiteljstvo u Milanu javnost o rezultatima istrage obavijestiti u ožujku ove godine. Ako podignu optužnicu i dokažu krivnju osumnjičenima, bit će to prvi slučaj u Europi da netko pred sudom odgovara za snajperska ubojstva civila u Sarajevu.

Nijedan snajperist dosad nije osobno odgovarao

Dok se čeka ishod istrage u Italiji, i pravosuđe Bosne i Hercegovine provjerava navode, no do danas nijedan snajperist nije procesuiran zbog ubojstava civila, a osobito djece, u Sarajevu.

Tijekom rata od 1992. do kraja 1995. strani novinari i fotoreporteri povremeno su boravili na položajima srpskih snaga oko grada. Radio Slobodna Evropa kontaktirao je neke od njih, no nitko nije mogao potvrditi da je osobno vidio stranca koji je platio kako bi pucao po gradu.

Tijekom gotovo četverogodišnje opsade Sarajeva, prema podacima udruženja žrtava i presudama međunarodnih sudova, svako deseto dijete ubijeno u gradu stradalo je od snajperskog hica. Ranjeno je više od 14.000 djece.

Unatoč tome, nijedan snajperist do danas nije odgovarao po osobnoj odgovornosti, ni pred domaćim ni pred međunarodnim sudovima. Haški sud je u presudama protiv najviših dužnosnika Republike Srpske zaključio da je snajperska kampanja imala jedan cilj - "terorizirati civile Sarajeva".