SAMO tri posto građana potpuno je ili djelomično zadovoljno prisutnošću stranih radnika u Hrvatskoj, dok je njih 97 posto nezadovoljno ili neutralno. Nitko ih ne želi u obitelji, a manje od 3 posto prihvatilo bi ih za prijatelje, objavio je Institut za istraživanje migracija.

Institut je u suradnji s agencijom Medianet početkom studenoga proveo drugi val istraživanja o stavovima građana prema stranim radnicima, na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1000 punoljetnih ispitanika, telefonskim anketiranjem.

Porast nezadovoljstva u odnosu na prošlu godinu

Rezultati pokazuju rast kritičnosti u odnosu na prošlogodišnje mjerenje: potpuno nezadovoljstvo prisutnošću stranih radnika izražava 20,63 posto građana (lani 16,5 posto), djelomično nezadovoljnih je 42,16 posto, a neutralnih 34,13 posto.

Zadovoljstvo iskazuje tek manjina: djelomično zadovoljnih je 2,78 posto, a potpuno zadovoljnih 0,30 posto.

U odnosu na prošlu godinu promijenila se struktura razloga nezadovoljstva. Strah od kriminala ostaje glavni razlog, ali je prošle godine bio snažnije praćen tvrdnjom o "prevelikoj kulturnoj raznolikosti".

Strah od kriminala i zabrinutost za radna mjesta

I u ovom ciklusu najčešći razlog nezadovoljstva je strah od porasta kriminala, koji navodi 69,8 posto nezadovoljnih ispitanika. Slijede ekonomski i radni razlozi: smanjenje mogućnosti zaposlenja za domaće radnike (51,7 posto) te snižavanje cijene rada i radnih standarda (47,7 posto).

Kulturne razlike i nesuglasice navodi 48,8 posto ispitanika, ali sa slabijim intenzitetom nego lani, što pokazuje pomak prema sigurnosnim i radno-ekonomskim objašnjenjima.

Mali broj građana vidi pozitivne učinke

Među građanima koji su zadovoljni prisutnošću stranih radnika, najčešće se ističe kulturna raznolikost – navodi je 87,1 posto zadovoljnih ispitanika. Ostali razlozi uključuju smanjenje nezaposlenosti (58,1 posto), povećanje produktivnosti (48,4 posto) i veću dostupnost pojedinih usluga (19,4 posto).

Visoka socijalna distanca

Po prvi put mjerena je i socijalna distanca prema stranim radnicima. Rezultati pokazuju izrazito visok stupanj društvene rezerve: gotovo nitko ne želi da strani radnik postane član njihove obitelji, samo 2,4 posto želi ih za prijatelje, 5,7 posto prihvatilo bi ih kao susjede, a oko 10 posto kao kolege na poslu.

Prihvaćanje je, dakle, najveće u radnom okruženju, dok su bliski oblici socijalnog kontakta vrlo rijetko prihvatljivi.

Slični stavovi kod različitih skupina, uz razlike prema radnom statusu

Analiza sociodemografskih obilježja pokazuje da su stavovi u velikoj mjeri ujednačeni prema spolu, dobi i obrazovanju. Mlađi ispitanici češće iskazuju neutralne ili blago pozitivne stavove, dok stariji češće navode sigurnosne razloge nezadovoljstva.

Razlike prema radnom statusu izraženije su: nezaposleni u većoj mjeri iskazuju negativne stavove i naglašavaju strah od gubitka radnih mjesta i ekonomske nesigurnosti. Radno aktivni ispitanici navode slične razloge, ali slabijeg intenziteta, dok umirovljenici češće naglašavaju sigurnosne aspekte.

Integracija kao ključan izazov

"Dok su prošle godine glavni razlozi nezadovoljstva bili strah od kriminala i percepcija prevelike kulturne raznolikosti, ove godine građani u znatno većoj mjeri ističu zabrinutosti povezane sa sigurnošću, dostupnošću radnih mjesta i visinom plaća", rekao je voditelj istraživanja Ivan Balabanić.

"Istraživanje također pokazuje da hrvatski građani ne žele imati gotovo nikakve osobne odnose sa stranim radnicima, što sugerira da ih doživljavaju ponajprije kao privremenu radnu snagu, a ne kao potencijalne sugrađane", dodao je.

Važnost empirijskih podataka za javne politike

Ravnateljica Instituta Marina Perić Kaselj istaknula je kako su ovakva istraživanja ključna za oblikovanje politika temeljenih na činjenicama.

"Sustavno prikupljanje i analiziranje podataka omogućuje donošenje informiranih političkih odluka i izradu strategija koje se temelje na stvarnim trendovima i problemima. Kontinuirano praćenje ovog fenomena nužno je za učinkovito upravljanje migracijama i razvoj održivih javnih politika", zaključila je.