U POSLJEDNJIH godinu dana povećao se udio hrvatskih građana koji imaju pozitivan stav o Europskoj uniji, a za njeno najveće postignuće smatraju slobodno kretanje ljudi, robe i usluga najveće postignuće EU-a, pokazuju rezultati Eurobarometra za Hrvatsku koje je Europska komisija objavila u ponedjeljak.

Potpuno pozitivnu sliku o EU-u ima 39 posto Hrvata, što je povećanje od osam posto u godinu dana, neutralnu sliku ima njih 42 posto, a posve negativnu sliku 18 posto hrvatskih građana.

Kao najvažnije postignuće EU-a 73 posto Hrvata navodi slobodno kretanje ljudi, robe i usluga, a slijede ga mir među državama članicama i gospodarska moć Unije. 

Velik pad broja stanovnika zadnjih godina

Od ulaska Hrvatske u EU počeo je masovni egzodus stanovništva iz Hrvatske, a iseljavaju isključivo mladi ljudi koji sa sobom vode cijele obitelji.

O razmjerima pada broja stanovnika najbolje svjedoči da je u školskoj godini 2018./2019. zatvoreno čak šest škola jer nemaju učenika, dok u 117 škola nije upisan niti jedan novi učenik.

Procjena Državnog zavoda za statistiku između 2007. i 2017. godine Hrvatska je izgubila oko 200 tisuća stanovnika. Većina tih ljudi iselila je nakon ulaska Hrvatske u EU.

Istraživanje za jesenski Eurobarometar o javnom mišljenju građana u Europskoj uniji provedeno je prošle jeseni u 28 zemalja članica, pet kandidatskih zemalja i u turskoj zajednici na Cipru. 

U Hrvatskoj je istraživanje provedeno u razdoblju od 8. do 19. studenoga 2018. godine na reprezentativnom uzorku građana starijih od 15 godina, ukupno njih 1011.

Većini je EU dobra jer mogu odlaziti raditi u druge zemlje

Na pitanje što hrvatskim građanima osobno predstavlja EU, njih 55 posto navodi slobodu putovanja, rada i studiranja u EU, 29 posto gospodarski boljitak, a 28 posto kulturnu raznolikost. 

Najveća teškoća s kojom se Hrvatska suočava je nezaposlenost, smatra 43 posto Hrvata, što je devet posto manje u odnosu na prethodno istraživanje. Slijede ga gospodarsko stanje u zemlji (28 posto) i inflacija (27 posto). Na razini EU-a nezaposlenost je također na prvom mjestu, smatra gotovo četvrtina ispitanika, potom rast cijena i imigracija.

Na pitanje koje su najveće teškoće s kojima se EU trenutačno suočava, najviše Hrvata, njih 48 posto, zaokružilo je imigraciju, zatim terorizam (32 posto) i stanje javnih financija u državama članicama (19 posto).

Većina Hrvata protiv uvođenja eura

U Hrvatskoj raste potpora proširenju EU-a (61 posto) dok se većina (56 posto) protivi uvođenju eura. 

Što se tiče povjerenja u medije, hrvatski i europski ispitanici najviše vjeruju radiju (50 %) i televiziji (50 %), dok blago opada povjerenje u Internet i društvene mreže. Gotovo tri petine Hrvata smatra da su o europskim pitanjima loše obaviješteni, iako je onih koji smatraju dobro obaviještenima sada osam postotnih bodova više nego lani, odnosno 41 posto. 

Hrvati su još uvijek nezadovoljni djelovanjem pravosudnog i političkog sustava. U pravosuđe ne vjeruje više od dvije trećine hrvatskih građana. U porastu je povjerenje u policiju (58 posto), dok je povjerenje u vojsku palo sa 79 na 68 posto.

Politički lijevo opredijeljenih Hrvata i dalje je više nego onih koji se smještaju na desnicu, ali se razlika između ljevičara i desničara u proteklih godinu dana smanjila s osam na samo dva postotna boda, za što su vjerojatno zaslužni i sukobi u SDP-u, ocjenjuje se u zaključku izvješća.

Ovo je 90. po redu izvješće Eurobarometra, a 29. po redu kojim je obuhvaćena i Hrvatska.

Naručitelj istraživanja je Glavna uprava za komunikaciju Europske komisije, a provedbu je organizirao Kantar Belgium S.A. Odgovore u Hrvatskoj prikupljala je agencija HENDAL.