RTL je objavio istraživanje agencije Promocija plus u kojem su građane pitali o cjepivima, 5G mreži, obliku našeg planeta te generalnom stavu prema znanosti.

Ravnozemljaši unatoč konzistentnim dokazima o obliku našeg planeta čine značajan postotak među hrvatskim građanima. Zemlja je ravna ploča za 5.4 posto, dok ih još 6 posto nije sigurno, uz oko 3 posto (3.1 posto) onih koji to ne znaju ili nisu htjeli odgovoriti. Naime, svega 85.6 posto hrvatskih građana smatra da je zemlja okrugla.

Ravnozemljaša je nešto više među ženama (5.8 posto), zatim starijoj populaciji (iznad 60 godina - 7 posto populacije) te slabije obrazovanima (8.8 posto u populacijom s osnovnom školom). Češće žive u naseljima s manje od 1000 stanovnika, a nešto više od prosjeka žive na zagrebačkom području (6.8 posto), u Slavoniji (5.8 posto) i Dalmaciji (5.7 posto).

Još su neobičniji podaci o iskrcavanju čovjeka na Mjesec. Svaki deseti hrvatski građanin smatra da čovjek nije bio na Mjesecu, već da se radi o hladnoratovskoj propagandi Amerikanaca (ne vjeruje 9.7 posto). Svega dvije trećine, odnosno 67.2 posto, vjeruje da je čovjek bio na Mjesecu, dok ostalih 23 posto nije sigurno ili ne znaju je li čovjek hodao po Mjesecu.

Žene su sumnjičavije (9.9 posto), stariji (14 posto), slabije obrazovani (18.8 posto), oni iz manjih naselja (16.1 posto) a gledano po regijama, prednjače u središnjoj i gorskoj Hrvatskoj (13.8 posto).

Sumnje u dobrobiti cjepiva

Koronakriza i cjepivo na koje se čekalo probudili su dodatne sumnje u dobrobiti cjepiva. Gotovo jedna trećina hrvatskih građana smatra da su ona štetna i/ili nepotrebna (32.2 posto). Ne slaže se s tim 41.3 posto.

Veći udio protivnika cjepiva (općenito, kao i protiv covida-19) je među muškom populacijom (33.8 posto), mlađima od 30 godina (39.1 posto), slabije obrazovanim građanima (38.3 posto), a uvjerljivo najveći u Dalmaciji čak 42-6 posto.

Suzdržanost, odnosno protivljenje cijepljenju u našoj se zemlji počelo razvijati i prije pandemije. A svaki četvrti hrvatski građanin smatra da je svako cjepivo opasno, osobito za djecu (25.6 posto). Uočljiva je i relativno niska razina povjerenja u službenu zapadnu medicinu u odnosu na alternativnu medicinu.

Svega 34.9 posto građana daje prednost službenoj medicini, dok visokih 21.8 posto više vjeruje alternativnoj medicini, uz 35.7 posto onih koji nisu sigurni koja je medicina bolja i 7.7 posto onih koji ne znaju/nemaju stajalište.

5G mreža

5G mreža doseg je suvremene tehnologije i znanosti. Da se 5G mreža razvija za kontrolu ljudi čipovima, ne smatra tek nešto više od pola punoljetnog stanovništva (52.6 posto). Ali 17.0 posto misli upravo tako.

Mladi najčešće ne sumnjaju u kontrolu ljudi 5G mreže i čipovima. Dok više od četvrtine stanovništva misli da nam 5G utječe na zdravlje (26.5 posto). Čini li znanost naš život kvalitetnijim? Za svega 71.5 posto hrvatskih punoljetnih građana znanost i tehnologija čine život kvalitetnijim.

Da znanost čini više štete nego koristi, ne smatra tek nešto više od polovice ispitanika (55.5 posto), što je još jedna potvrda protuznanstvenog vala koji se bilježi u razvijenim zemljama, dok 18.6 posto građana potvrđuje ovo stajalište. Više od petine se niti slaže niti ne slaže, dok ostatak ne zna.

Teorije zavjere

Što je s teorijama zavjere? Primjera radi, s tvrdnjom "Većina ljudi ne razumije koliko našim životima upravljaju zavjere moćnika o kojima malo znamo" slaže se visokih 42.7 posto hrvatskih građana.

A u tvrdnju da čipiranje ljudi nije u planu svjetskih moćnika vjeruje tek 40.5 posto populacije, uz visokih 26 posto onih koji smatraju da je to plan. Dok jedna trećina građana nije sigurna ili nema stajalište/ne zna što se događa s ovom tehnološkom humanom "novotarijom", čipiranjem ljudi.

Znanstvenici upozoravaju na snažne i česte vremenske nepogode, poplave, suše, ugrozu poljoprivrednih površina, pretjeranu emisiju CO2 i, ako ne budemo djelovali odlučnije - neće nam biti spasa.

Da su klimatske promjene stvarna opasnost za ljude i prirodu, smatra 87.3 posto naših građana, dok ih svega 3.4 posto ne vidi nikakve klimatske promjene koje bi nas ugrožavale, uz 8.5 posto onih koji su na klackalici vjerovanja i nevjerovanja u utjecaj klimatskih promjena.

NAPOMENA: Ekskluzivno terensko istraživanje provela je Promocija plus za RTL od 23. svibnja do 15. lipnja na uzorku od 1054 ispitanika u cijeloj zemlji. Uz standardnu grešku od +/- 3.02 posto i razinu pouzdanosti od 95%