TIJEKOM školskog dana u Zagrebu jede tek 60,9 posto srednjoškolaca, a njih 42,8 posto navodi da je u školi gladno često ili svaki dan, pokazuje istraživanje provedeno za potrebe Grada Zagreba. Na temelju tih rezultata Grad će izraditi prvi akcijski plan za borbu protiv dječjeg siromaštva.

Izostanak sustavno organizirane školske prehrane u srednjim školama prepoznat je kao strukturni deficit s posljedicama za zdravlje, koncentraciju i obrazovne ishode učenika, ističe se u istraživanju "Dobrobit i potrebe djece školske dobi u gradu Zagrebu". Među srednjoškolcima, naglašava se, postoji širok konsenzus o potrebi uvođenja besplatnog školskog obroka.

Istraživanje se temelji na anketi provedenoj na slučajnom uzorku od 3786 učenika, od kojih 2147 osnovnoškolaca i 1639 srednjoškolaca, te na polustrukturiranim intervjuima s 30 djece i 15 roditelja iz obitelji ograničenih materijalnih resursa. Obuhvaćeni su stanovanje i materijalni uvjeti, obrazovanje, školska prehrana, slobodno vrijeme, socijalna podrška te tjelesno i mentalno zdravlje.

Grad priprema prvi akcijski plan

Riječ je o dosad najopsežnijem izvoru podataka o dobrobiti djece školske dobi u Zagrebu, a gradonačelnik Tomislav Tomašević najavio je da će Grad na temelju rezultata izraditi prvi akcijski plan za razdoblje od 2027. do 2030. godine za borbu protiv dječjeg siromaštva.

"Iako je opća slika dobrobiti djece u Zagrebu relativno povoljna, nalazi dosljedno pokazuju da je u gotovo svim područjima dobrobit djece značajno povezana s materijalnim statusom obitelji.

Približno svako trinaesto dijete, odnosno 7,4 posto učenika, procjenjuje da je njegova obitelj u lošijem financijskom položaju od obitelji vršnjaka, a ovisno o području dobrobiti do 10 posto djece nema u potpunosti zadovoljene osnovne ili razvojno važne potrebe", ističu profesorice s Katedre za socijalnu politiku zagrebačkog Pravnog fakulteta Olja Družić Ljubotina, Ivana Dobrotić i Lea Skokandić, koje su radile na istraživanju.

Siromaštvo se vidi u svakodnevnom životu

Romana Galić iz Grada Zagreba i Olja Družić Ljubotina bile su suvoditeljice projekta. Iako se nepovoljni pokazatelji odnose na manji udio djece, u populacijskom smislu riječ je o značajnom broju djece. Rezultati istraživanja pokazali su da je prehrambena nesigurnost izražena kod 6,5 posto učenika.

Djeca slabijeg materijalnog statusa češće žive u neadekvatnim stambenim uvjetima i rjeđe odlaze na obiteljski odmor, a najizraženije razlike odnose se na "statusna" i razvojna dobra, poput tehnologije, opreme za slobodno vrijeme, proslava i izlazaka.

Novčanu pomoć države ili Grada prima 5,7 posto obitelji učenika, dok 19 posto učenika ne zna prima li je njihova obitelj. Stipendiju Grada Zagreba prima vrlo mali broj srednjoškolaca.

Dio djece nema školski pribor ni pomoć u učenju

Ovisno o vrsti potrebe, do osam posto djece nema u potpunosti zadovoljene osnovne obrazovne potrebe. Školski pribor ne može si uvijek priuštiti oko tri do pet posto djece, a pomoć u učenju oko osam posto.

Učenici slabijeg materijalnog statusa pokazuju slabiji angažman i osjećaj prihvaćenosti u školi, slabiji uspjeh i niže aspiracije, a njihovi su obrazovni izbori češće uvjetovani financijskim mogućnostima obitelji.

"Skriveni" troškovi obrazovanja nerazmjerno ih pogađaju, dok ih pojedine prakse nastavnika izlažu nepovoljnim obrazovnim ishodima ili stigmatizaciji, primjerice dobivanju jedinice ako nemaju školski pribor ili izradi plakata zato što nemaju računalo.

Lošiji materijalni status povezan i sa zdravljem

Siromašnija djeca rjeđe sudjeluju u izvanškolskim i vršnjačkim aktivnostima uživo te se rjeđe mogu osloniti na sve izvore neformalne podrške, poput obitelji, prijatelja i nastavnika. Također češće obolijevaju, a istodobno znatno češće navode da im roditelji ne mogu priuštiti ortodontski aparatić, naočale, specijalistički pregled ili psihološku pomoć.

Istraživanje je pokazalo i da je opće mentalno zdravlje učenika tek "umjereno dobro". Među svim učenicima 45 posto njih u proteklom se mjesecu stalno, gotovo stalno ili dobar dio vremena osjećalo vrlo nervozno, a oko 22 posto tužno i obeshrabreno.

Kod učenika slabijeg materijalnog statusa ti su udjeli znatno veći. Njih 68 posto navelo je učestalu nervozu, a 45 posto osjećaj tuge i obeshrabrenosti.

Trećina srednjoškolaca nema izvanškolske aktivnosti

Izvanškolskim aktivnostima u uobičajenom tjednu ne bavi se trećina srednjoškolaca, odnosno njih 34 posto, te 15,7 posto osnovnoškolaca. Rezultati istraživanja ukazali su i na skrivene oblike deprivacije, odnosno uskrate.

Djeca slabijeg materijalnog statusa češće su navodila da im pojedine stvari i aktivnosti "ne trebaju", dok su intervjui pokazali da se iza toga često kriju prilagođene preferencije, zaštita roditelja i samoisključenje. Dio djece preuzima i odgovornosti neprimjerene dobi, poput financijskog doprinosa obitelji.

Na temelju rezultata Grad Zagreb dobio je 15 preporuka, među kojima je i uvođenje organizirane školske prehrane za srednjoškolce. Preporučuje se i razmatranje modela centralne kuhinje po uzoru na Osijek.

Preporuke Gradu

Među preporukama su smanjenje financijskih i strukturnih prepreka u pristupu zdravstvenoj skrbi unutar javnog zdravstvenog sustava te uklanjanje "skrivenih" troškova u obrazovanju.

Predlaže se i jačanje podrške u učenju, smanjenje digitalne deprivacije, veća dostupnost stipendija učenicima slabijeg socioekonomskog statusa te jačanje uključivosti i osjetljivosti škola na socioekonomske nejednakosti.