ISTRAŽIVANJE o vršnjačkom nasilju među osnovnoškolcima u Hrvatskoj, predstavljeno danas u Zagrebu, pokazalo je da zabrinjavajuće velik broj djece trpi nasilje na internetu, dok roditelji imaju slab nadzor nad online komunikacijom svoje djece.

Nacionalno istraživanje proveli su Centar za sigurniji internet (CSI) i Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu na uzorku od više od 1700 učenika viših razreda osnovnih škola iz svih županija. Fokus je bio na nasilju u školskom i digitalnom okruženju.

Djeca sve ranije stupaju u online kontakte

Jedna od voditeljica istraživanja, Lucija Vejmelka s Pravnog fakulteta, upozorila je da djeca vrlo rano ulaze u digitalni svijet.
"Mladi već u petom razredu primaju i šalju neprimjerene sadržaje. Djeca sve ranije otvaraju profile na društvenim mrežama i ne razumiju rizike koji ih u tome prate. Algoritmi ih žele što dulje zadržati na internetu, a oni do 14. godine nisu odgovorni", rekla je.

Dodala je da nasilje u školama ima digitalnu komponentu, jer internet povećava broj sudionika u nasilju: "Nekad su počinitelji bili pojedinci, danas u nasilju sudjeluje i trećina učenika."

Gotovo svaki peti sedmaš dogovara susret s nepoznatom osobom

Istraživanje pokazuje da u sedmom razredu dolazi do ‘skoka’ doprinosa kulturi nasilja.
"U šestom razredu trećina učenika prima neprimjerene online sadržaje od vršnjaka, a već u sedmom dio njih drugima šalje vlastite seksualne sadržaje, često pod prisilom", rekla je Vejmelka.

Zabrinjava i podatak da gotovo svako peto dijete u sedmom razredu dogovara susret s nepoznatom osobom putem interneta.

Djeca satima na internetu, mnogi s potpuno javnim profilima

Čak 13,2 posto osnovnoškolaca provodi više od sedam sati dnevno na internetu. Najviše koriste TikTok, Snapchat i YouTube, a Instagram postaje važniji u višim razredima.

Iako većina koristi privatne postavke, 23,5 posto učenika ima potpuno javne profile.
"Polovica djevojčica ima u potpunosti privatne profile, dok je kod dječaka to tek 29,5 posto", istaknula je Vejmelka.

Dodala je i da mali broj roditelja uopće sudjeluje u online životu svoje djece, iako je upravo povjerenje između roditelja i djece najbolji zaštitni faktor.

Nasilje prelazi iz škole na internet

Voditelj Ureda Centra za sigurniji internet Ivan Ćaleta rekao je da se vršnjačko nasilje iz stvarnog svijeta prenosi u virtualni prostor, najčešće kroz grupne razgovore.
"U tim grupama svakodnevno se događa vrijeđanje, omalovažavanje i slična ponašanja koja mogu izazvati trajne posljedice", upozorio je Ćaleta.

Zaključio je da je više od 80 posto djece bilo izloženo vršnjačkom nasilju na jedan ili više načina.

"Dijete s mobitelom u rukama nije sigurno kod kuće"

Šestašica Aura Radočaj, koja je izradila priručnik o cyberbullyingu u suradnji s Centrom za sigurniji internet, ispričala je da je i sama doživjela online napade.
"Moji prijatelji često ne znaju kome se obratiti pa reagiraju tako da vraćaju ‘hate’. Zato je podrška roditelja jako važna", rekla je.

Voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu Tomislav Ramljak poručio je roditeljima da mobitel ne znači sigurnost.
"Dijete nije uvijek sigurno kod kuće – dok ima mobitel u rukama, izloženo je brojnim online rizicima koje često ni odrasli ne prepoznaju", rekao je.

Pozvao je roditelje da s djecom razgovaraju svakodnevno, a ne samo kad se problem dogodi.
"Djecu ne treba nadzirati, nego im trebamo biti vodiči u digitalnom svijetu. Samo tako možemo izgraditi generaciju koja će se znati zaštititi i prepoznati rizična ponašanja", zaključio je Ramljak.