LJUDIMA koji imaju negativne misli i iskustva ponekad je bolje potisnuti ih nego se otvoriti, prema istraživanju koje su proveli znanstvenici Sveučilišta Cambridge. Tim je rekao da bi njihovo istraživanje moglo opovrgnuti uvriježeno mišljenje da je gurnuti stvari pod tepih i nastaviti dalje loše za naše mentalno zdravlje.

Znanstvenici su u radili sa 120 dobrovoljaca iz 16 zemalja na inhibitornoj kontroli, obuzdavanju misli koje uzrokuju tjeskobu, prije nego što su objavili ishod u časopisu Science Advances.

"Svima nam je poznata Freudova ideja..."

"Nakon obučavanja, kako odmah, tako i nakon tri mjeseca, sudionici istraživanja izvijestili su da su potisnuti događaji bili manje živi i manje strašni", napisao je tim, čak do te mjere da su volonteri s posttraumatskim stresom primijetili poboljšanja u svom mentalnom zdravlju.

"Svima nam je poznata Freudova ideja da, ako potisnemo svoje osjećaje ili misli, te misli ostaju u našoj nesvijesti, utječući pogubno na naše ponašanje i dobrobit", rekao je Michael Anderson, profesor s Cambridgea.

Mnoge od poznatih ideja Sigmunda Freuda o psihoanalizi dovedene su u pitanje ili odbačene tijekom posljednjih desetljeća. Ali za razliku od nekih od tih odbačenih koncepata, poput načina na koji seksualna represija i takozvani Edipov kompleks utječu na naše svakodnevne radnje, ideja da je bolje suočiti se s problematičnim iskustvima nego ih zakopati postala je općeprihvaćena. Ali i to bi mišljenje moglo biti pokopano.

Porastao je broj anksioznih poremećaja

"Općenito, ljudi s lošijim simptomima mentalnog zdravlja na početku studije imali su veća poboljšanja nakon treninga potiskivanja negativnih misli, ali samo ako su potisnuli svoje strahove", rekao je tim s Cambridgea što je otkriće za koje tvrde da je izravno u suprotnosti s idejom da je potiskivanje neprilagođeni proces suočavanja.

Tim s Cambridgea došao je do sličnih zaključaka u studiji iz 2014. objavljenoj u Proceedings of the National Academy of Sciences. Najnovije ispitivanje tog pitanja uslijedilo je, rekli su, jer su pandemija koronavirusa i karantene doprinijele porastu problema s mentalnim zdravljem.

U listopadu 2021. znanstvenici sa Sveučilišta Queensland i Sveučilišta Washington rekli su da je u 2020. bilo dodatnih 53 milijuna slučajeva velikih depresivnih poremećaja i 76 milijuna slučajeva anksioznih poremećaja, što je povećanje od više od 25 posto i to zbog pandemije.