PANDEMIJA koronavirusa potiče duh zajedništva, ali i nacionalizam, uzrokujući promjene za koje bi inače trebale godine, pokazuje istraživanje čiji su rezultati objavljeni u četvrtak.

Istraživanje provedeno u šest zemalja širom svijeta pokazuje da zbog pandemije covida-19 ljudi više žele raditi za organizacije koje su posvećene poboljšanju situacije u društvu, ističu njegovi autori.

"Ljudi su sve svjesniji onoga što se događa u njihovim zajednicama i to također sve više kritiziraju”, rekao je Martijn Lampert, suosnivač nizozemske istraživačke agencije Glocalities.

"Sada ima puno prilika za promjene jer u kriznim vremenima stvari postaju fluidnije i promjene mogu biti brže”, rekao je.

Istraživanje na uzorku od 4271 osobe u šest zemalja

Izvješće o trendovima u doba korone temelji se na dva ispitivanja stajališta 4271 osobe u šest zemalja, od kojih je prvo provedeno prije krize, a drugo dok je veći dio svijeta bio u karanteni.

Broj ljudi koji su kazali da su jako uključeni u život svojih zajednica porastao je za 10 posto u Italiji, 9 posto u SAD-u, Britaniji i Nizozemskoj te 6 posto u Južnoj Koreji, dok je u Brazilu ostao nepromijenjen.

"To je snažan trend. U normalnim okolnostima takve biste promjene vidjeli kroz više godina”, rekao je.

Suočeni sa zajedničkom zdravstvenom prijetnjom i odvojeni od društva globalnom karantenom, ljudi se više fokusiraju na svoje najbliže mreže i one koji su im blizu, rekao je.

"Ljudi žele pridonijeti i više ih zanima poboljšanje društva. Postaju malo manje sebični”, dodao je.

Pandemija dovela do "zatvaranja" života i porasta trenda prema nacionalizmu

Međutim, ispitivanje je pokazalo i da je pandemija dovela do "zatvaranja" života i povećanog fokusa prema unutra pogoršavajući trend nacionalizma koji je bio očit prije krize.

Povećalo se nepovjerenje prema drugima i smanjila tolerancija prema drugim svjetonazorima.

Povjerenje u nacionalne vlade je poraslo, a ljudi su izgubili vjeru u međunarodne organizacije.

No Lampert je rekao da su smanjenje otvorenosti i internacionalizma izazvali otpor onih koji su više globalno ili egalitarno orijentirani, stvorivši plodno tlo za aktivističke pokrete kao što je Black Lives Matter.

"S jedne strane imate smanjenje tolerancije i svijet koji se zatvara, a s druge reakciju protiv toga”, rekao je.

Poraslo i povjerenje u znanost

Istraživanje je provedeno prije eksplozije prosvjeda protiv rasizma i policijske brutalnosti u svijetu, potaknutih smrću Georgea Floyda u Minneapolisu.

Istraživanje je pokazalo i da je poraslo povjerenje u znanost.

"Nakon poduljeg razdoblja javnih kritika stručnjaka i promicanja 'alternativnih činjenica', znanost i općenito obrazovanje vraćaju se u modu jer nam o tome ovise životi", rekao je. "Nalazimo se u dobu koje traži veću transparentnost i istinitost", dodao je.

Dvije petine ispitanika u Brazilu i trećina u SAD-u smatraju da njihove vlade nisu govorile istinu o pandemiji.