HITNOJ medicinskoj pomoći (HMP) u gradu potrebno je 7 do 12 minuta da stigne do unesrećene osobe, u manjim mjestima još i više, a u slučaju kad srce stane već za 4 minute dolazi do oštećenja mozga i šanse za preživljavanje do dolaska hitne su drastično smanjene.

Ravnatelj Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Istarske županije, dr. Srđan Jerković, gotovo dvije godine je u svoje slobodno vrijeme radio na projektu koji će stanovnicima Istarske županije znatno povećati šanse za preživljavanje u slučaju kad dolazi do zastoja srca. Osmislio je projekt "Zajednica spašava živote", koji uključuje volontere u rad hitne službe, a preveo je i aplikaciju za mobilne telefone "Staying Alive" za koju je uz to napravio i module, a ista je besplatna.

O čemu se točno radi, otkrio je u razgovoru za Index.

Do dolaska hitne potrebno i 12 minuta

"Zbog uočenih činjenica koje treba poboljšati (zdravstvena neprosvijećenost stanovništva, prosječno vrijeme dolaska HMP tima od 7-12 minuta u gradu, relativno mali broj AVD-a (automatskih vanjskih defibrilatora) te teško lociranje AVD-a kada isti zatreba), pokušavamo povećati šanse povoljnih ishoda kod zastoja srca i zato smo pokrenuli projekt u kojem smo uključili volontere u rad hitne službe, a u sklopu toga smo predstavili i aplikaciju za mobilne telefone 'Staying Alive'", rekao nam je dr. Jerković.

Objasnio je kako ova aplikacija, koju je on osobno preveo na hrvatski jezik, omogućuje jednostavan unos AVD-a u bazu podataka (svaki vlasnik novog AVD-a jednostavno ga unosi u bazu AVD-a). Uz to, omogućuje jednostavno pronalaženje AVD-a kad im isti zatreba (sve informacije su dostupne javnosti putem smartphonea) te pruža kratak vodič za laike kako provoditi reanimaciju (KPR) i vodič što i kako učiniti kad se nađemo u situaciji da smo svjedok srčanog zastoja.

"Uključili smo volontere u rad hitne službe kako bi unesrećenom kupili vrijeme od nastanka srčanog zastoja do dolaska HMP tima. Naša prijamno-dojavna jedinica nakon poziva svjedoka srčanog zastoja odmah šalje tim na lokaciju i daje instrukcije telefonom te istovremeno u naš IT sustav upisuje i lokaciju gdje je bolesnik. Uz to, sustav tada sam u radijusu 300 metara od unesrećenog, putem GPS mreže, pronalazi najbliže volontere koje upućuje prema unesrećenom koji tada mogu odmah započeti reanimaciju i provoditi je do dolaska tima HMS-a", rekao nam je dr. Jerković.

Tko sve može biti volonter?

Volonteri mogu biti svi oni koji imaju certifikat da su položili tečaj za osnovno održavanje života. Prijavljuju se u sustav volontera putem aplikacije Staying Alive, tamo ispunjavaju podatke, slikaju svoju licencu i kad sve pošalju, potom im Zavod za hitnu medicinsku pomoć Istarske županije sve verificira i osoba se upisuje kao volonter.

"Taj certifikat mogu dobiti svi koji imaju položen tečaj, a trenutno u ovih par dana imamo upisano 40-ak volontera. U volontere ćemo uključiti i sve djelatnike naše hitne, osobe iz Crvenog križa koje također imaju završen tečaj, kao i djelatnike HGSS-a, a mogu se javiti i svi ostali. Krećemo i s edukacijom učenika 7. i 8. razreda na području Istre, kojima ćemo pokazati kao se reanimira. Djeca u ostalim europskim zemljama već imaju 2 sata u tijeku školske godine gdje uče kako se osobe oživljavaju", rekao nam je dr. Jerković.

Kaže kako ljeti u Puli i okolici ima i do 100.000 ljudi, a na raspolaganju imaju samo 2 vozila hitne medicinske pomoći. Već duži niz godina, kaže nam, pokušavaju dobiti veći broj timova i vozila, međutim ništa od toga.

Zato je godinama pokušavao smisliti način kako da se unesrećenim osobama što prije pruži pomoć. Istraživao je brojne aplikacije, no nijedna nije bila besplatna, a budući da oni nemaju sredstava, napokon je uspio naći jednu, ali nije bila na hrvatskom. Zato ju je sam preveo, u svoje slobodno vrijeme.

Hitna nema novaca pa se sam snašao

"Javio sam se Francuzu koji je napravio tu aplikaciju i rekao da smo zainteresirani, ali da nemamo novaca. Onda sam zauzvrat ponudio da sam napravim module i vodiče za preživljavanje. Pristao je i dogovorili smo, a aplikacija na hrvatskom je dostupna od 9. listopada. Ona ujedno služi i javnosti da nauče kako se oživljava. Naime, hitnoj fali od 4 do 7 minuta da bi stigli na vrijeme do unesrećenog, a ako svjedok počne oživljavati unesrećenog, on mu tako kupuje vrijeme do dolaska hitne ili volontera.

Osmislio sam modul u aplikaciji koji pokazuje gdje se kod mjesta nesreće nalaze najbliži defibrilatori, napravio dva edukativna videa kako se oživljava, te modul Hitni slučaj koji svjedoku nesreće govori da treba nazvati hitnu i kako masirati srce", rekao nam je dr. Jerković.

Također je naveo kako su vidjeli da tijekom ljetne sezone u slučaju nesreće reanimaciju na terenu vrše većinom stranci, a ne naši domaćini. Zato im je, kaže, cilj educirati javnost, a građani se, dodaje, mogu educirati tako da skinu aplikaciju i vide sve module u kojima im je jasno pokazano kako se vrši reanimacija.

"Srčani zastoj se može dogoditi svima, to morate znati, šteta je stajati i gledati kako netko umire, a možete mu pomoći", rekao nam je dr. Jerković.

Volio bi, kaže, da se ovaj projekt "Zajednica pomaže", u kojeg su uključeni volonteri, provodi i u ostatku Hrvatske, a o svemu je informirao Ministarstvo zdravstva i Maju Grba-Bujević, ravnateljicu Hrvatskog zavoda za hitnu medicinsku pomoć, međutim nitko mu se još povratno nije javio.