BILO bi izuzetno korisno imati precizne informacije o tome u kojoj je fazi svaka od investicija financirana iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), s obzirom na to da se velik broj projekata mora realizirati do 30. lipnja 2026. godine, ističe se u tjednom analitičkom prilogu Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Fokus tjedna.

Treba redovito objavljivati točne statuse i akcijski plan postizanja ciljeva tijekom iduće dvije godine, kao i koliko je krajnjih korisnika po projektu, kada su planirane njihove nabave i izvršenja aktivnosti te koji korisnik koliko doprinosi pojedinom investicijskom cilju, smatraju poslodavci.

Predlažu redovitu objavu stanja izvršenja projekata na internetskim stranicama Ministarstva financija, nositelja NPOO-a. Tvrde da je ta stranica zadnji put ažurirana 2022.godine.

Investicija koje se provode kroz NPOO su strateške javne investicije koje se u manje od dvije godine neće moći izvršiti, ako proces javne nabave već nije završen, upozoravaju poslodavci.

Dodaju da su sve zemlje članice EU-a obavezne kontinuirano informirati javnost o napretku provedbe reformi i javnih ulaganja.

"Uzevši u obzir da se više od 70 posto javnih ulaganja u Hrvatskoj financira sredstvima EU-a, potencijalni dobavljači trebali bi imati jedinstvenu točku informiranja o budućim infrastrukturnim ulaganjima javnih institucija i ustanova, kako bi mogli predvidjeti vezane javne nabave, kažu u HUP-u.

Dodaju da mrežne stranice fondova daju uvid u već objavljene natječaje i nabave, no nedostaje najava planiranih aktivnosti.

Tek četvrtina ciljeva NPOO-a ispunjena?

Informacije internetske stranice RRF Croatia (Mehanizam za oporavak i otpornost, op. ur.), pokazuju da je tek 25 posto ciljeva NPOO-a ispunjeno, kažu poslodavci, a na popisu ciljeva izostaje lista onih koji su planirani - a kasne.

"Projekti poput planirane reforme povećanja broja učenika u jednosmjenskoj nastavi s 40 na 70 posto izuzetno su važni, a za njegovu realizaciju ostalo je manje od dvije godine, s obzirom na to da mora biti završen 30. lipnja 2026. godine. Smatramo da bi javnost trebala znati koliko još škola treba dograditi i/ili rekonstruirati, kao i kojom dinamikom će i koliko škola ishoditi uporabne dozvole sa spremnošću za jednosmjensku nastavu. Za planirane investicije u mrežu elektro-punjača na autocestama provedena je javna nabava, no do kraja prošle godine nije instalirana niti jedna punionica", kažu poslodavci.

S obzirom da su alokacije iz EU-ovih fondova u posljednje dvije godine generirale gotovo dva postotna boda realnog rasta BDP-a, a ove bi godine potencijalno mogle donijeti i veći utjecaj kratkoročnoj potencijalnoj stopi rasta od tri do 3,5 posto, interes poslovne javnosti o realizaciji investicija financiranih kroz ovaj instrument očekivano je velik, ističu.

Upozoravaju da je novo financijsko razdoblje na sredini (2021.- 2027.), a jako je malo objavljenih natječaja, što bi moglo ugroziti konačni rezultat povlačenja raspoloživih sredstava.

"Čekanje od 18 mjeseci je predugo"

U HUP-u se slažu s preporukama Europske komisije prema kojima je nužno jačati kapacitet stručnih službi za EU-ove fondove, osobito za pripremu natječaja kao i evaluaciju projekata.

"Naime, u razdoblju pred nama, kada su potpore uglavnom namijenjene inovativnim proizvodima i procesima, čekanje od 18 mjeseci od objave natječaja do ugovaranja projekta umanjuje upravo faktor inovativnosti koju želimo poticati", iznose poslodavci.

Smatraju da poduzetnicima svim drugim korisnicima EU-ovih sredstava trebaju pravovremene i precizne informacije o tome koji natječaji će se objavljivati u idućih 12 mjeseci te za koje vrste ulaganja.

"Poslovni sektor zainteresiran je i kao investitor, ali i isporučitelj robe, radova i usluga na projektima iz EU-ovih fondova i NPOO-ovih programa, ali je za njegovo aktivnije sudjelovanje nužno osigurati pravovremenu informaciju. Primjerice, ako na vrijeme ne znaju što će se financirati u pojedinom kvartalu tekuće godine, poduzetnici ne mogu spremno dočekati priliku za investicije", kažu u HUP-u.

"Svijetlim primjerom potpune ugovorenosti investicija" navode projekte razvoja širokopojasnog interneta u ruralnim područjima vrijedne 237,7 milijuna eura, no, upozoravaju, da bi se mogli na vrijeme izvesti nužno je poboljšanje mnogih propisa.