ISLAND će u subotu glasati o tome treba li ponovno otvoriti pregovore o članstvu u Europskoj uniji, a odluka dolazi u trenutku kada su Trumpove prijetnje preuzimanjem Grenlanda dodatno pojačale raspravu o sigurnosti i budućem položaju zemlje.

Američki predsjednik Donald Trump ranije je ove godine više puta govorio o preuzimanju Grenlanda, a pritom je u nekoliko navrata pogrešno rekao Island. To je u zemlji od oko 400.000 stanovnika izazvalo dodatnu zabrinutost i ubrzalo raspisivanje referenduma, piše AP.

"Više zapravo ne možemo vjerovati SAD-u. Trump se nije šalio s Grenlandom. Ovdje je bilo puno straha jer, ako silom uzme Grenland, vjerojatno smo mi sljedeći", rekla je spisateljica Hildur Knútsdóttir, koja će glasati za nastavak pregovora s EU.

U središtu rasprave su suverenitet i ribarstvo

Island već sudjeluje na jedinstvenom tržištu EU kroz Europski gospodarski prostor, dio je Schengena i član NATO-a.

Protivnici članstva smatraju da zemlja već uživa većinu koristi europske integracije bez odricanja od dijela svoje samostalnosti.

"Neovisnost Islanda najdragocjeniji je resurs koji imamo. Mogućnost da donosite vlastite zakone i sami odlučujete kako će stvari funkcionirati ključna je", rekao je Haraldur Olafsson, predsjednik euroskeptične skupine Heimssýn.

Zagovornici članstva tvrde suprotno - da se u sve nestabilnijem svijetu upravo ostanak izvan EU može pretvoriti u prijetnju islandskom suverenitetu.

Ribolovna prava mogu odlučiti

Jedno od najosjetljivijih pitanja je ribarstvo, stoljećima važan dio islandskog gospodarstva i identiteta.

Protivnici članstva strahuju da bi Island morao prihvatiti zajedničku ribarstvenu politiku EU i otvoriti svoje bogate ribolovne zone flotama drugih članica.

Ministrica vanjskih poslova Þorgerður Katrín Gunnarsdóttir, koja podržava članstvo, tvrdi da Island neće pristati na sporazum kojim bi izgubio nadzor nad svojim ribarstvom.

"Mi smo supersila kada je riječ o ribarstvu. Nećemo potpisati nikakav sporazum koji neće potvrditi naš suverenitet i potpunu kontrolu nad ribarstvom", rekla je.

Predstavnici ribarske industrije ipak upozoravaju da bi trajno izuzeće Islanda iz zajedničke ribarstvene politike EU bilo presedan i da nema jamstva da bi Reykjavík takav ustupak dobio.

Pregovori zaustavljeni 2013.

Island je prvi put zatražio članstvo u EU 2009., nakon sloma bankarskog sektora tijekom globalne financijske krize.

Pregovori su zaustavljeni 2013. nakon dolaska vlade desnog centra, a proces je formalno okončan 2015. godine.

Građani sada neće izravno odlučivati o ulasku u EU, nego samo o tome treba li ponovno otvoriti pristupne pregovore.

Ako većina bude protiv, pitanje će zasad biti zatvoreno. Ako većina glasa za, slijedili bi višegodišnji pregovori s Europskom komisijom, nakon kojih bi građani na novom referendumu konačno odlučili o članstvu.

Trump ubrzao referendum

Vlada premijerke Kristrún Frostadóttir prvotno je planirala održati referendum do iduće godine, ali je termin pomaknut unaprijed nakon Trumpovih opetovanih izjava o Grenlandu. 

Američki State Department uvjeravao je islandske dužnosnike da je Trump, kada je nekoliko puta spomenuo Island, zapravo mislio na Grenland.

Dodatne reakcije izazvao je i novi američki veleposlanik u Reykjavíku William Long, koji se ranije našalio da će Island postati 52. američka savezna država, a on njezin guverner. Naknadno se ispričao, ali su tisuće Islanđana potpisale peticiju protiv njegova imenovanja.