IRANSKI predsjednik Masud Pezeškian izjavio je kako Iran nema drugog izbora nego premjestiti svoj glavni grad iz Teherana, a kao glavne razloge naveo je prekomjerno širenje grada, kritičan nedostatak vode i sve veću prijetnju slijeganja tla, piše The Guardian.

Pezeškian je jučer potvrdio da je ovaj prijedlog prošle godine već iznio vrhovnom vođi, ajatolahu Aliju Hamneiju. Priznao je da se suočio s brojnim kritikama, no ustraje na tome da su nagomilani problemi s resursima toliko ozbiljni da je preseljenje glavnog grada postalo obveza. Svoje je izjave dao tijekom posjeta pokrajini Hormozgan, smještenoj na obali Perzijskog zaljeva.

Galerija

"Ova regija smještena je na obalama Perzijskog zaljeva i pruža izravan pristup otvorenim vodama te razvoj trgovinskih i gospodarskih odnosa. Ako imamo drugačiji pogled na kapacitete ove regije, možemo stvoriti vrlo prosperitetnu i naprednu regiju", istaknuo je predsjednik.

"Problemi s kojima se zemlja trenutačno suočava zahtijevaju da razvojni put usmjerimo prema Perzijskom zaljevu. Teheran, Karaj i Kazvin trenutačno se suočavaju s krizom vode, a ta se kriza ne može lako riješiti", dodao je.

Alarmantna nestašica vode

Teheran je narastao u metropolu s više od 10 milijuna stanovnika i danas troši gotovo četvrtinu ukupnih zaliha vode u Iranu. Ideja o preseljenju prijestolnice nije nova; spominjali su je i prethodni predsjednici, uključujući Hasana Rohanija, koji je čak dao izraditi plan s mogućim opcijama.

Pezeškian je dugo upozoravao na pogoršanje krize. "Prošle godine padalina je bilo 140 mm, dok je standard 260 mm; to znači da su padaline pale za oko 50 do 60%. Ove godine situacija je jednako kritična", rekao je jučer, dok neke novije procjene govore o manje od 100 mm padalina u 2025. godini.

Dodao je: "Smanjenje vode iza brana, presušivanje nekih bunara i visoki troškovi transporta vode iz drugih područja, sve to ukazuje na potrebu promjene pristupa. Ako želimo transportirati vodu iz ovog područja u Teheran, cijena po kubnom metru bit će do 4 eura."

Opasnost od slijeganja tla

Ranije su teheranske brane osiguravale oko 70% vode za grad, dok je ostatak dolazio iz podzemnih resursa. Međutim, zbog slabih padalina i pojačanog isparavanja, taj se omjer promijenio, stvarajući ogroman pritisak na podzemne vode.

Predsjednik je upozorio i na još jednu ozbiljnu posljedicu - slijeganje tla. "Razvoj bez uzimanja u obzir utjecaja na resurse i rashode rezultirat će samouništenjem. Ako netko ne može uspostaviti ovu ravnotežu, njegov je razvoj osuđen na propast", kazao je.

"U nekim područjima tlo se sliježe do 30 cm godišnje. To je katastrofa i pokazuje da vode pod našim nogama ponestaje", zaključio je Pezeškian.