IRANSKA Revolucionarna garda, paravojna snaga koja je imala ključnu ulogu u gušenju nedavnih prosvjeda s tisućama smrtno stradalih, "spremnija je nego ikad, s prstom na okidaču", izjavio je danas njezin zapovjednik. Izjava dolazi u trenutku dok se američki ratni brodovi kreću prema Bliskom istoku, piše AP.

Novinska agencija Nournews, bliska iranskom Vrhovnom vijeću za nacionalnu sigurnost, prenijela je upozorenje zapovjednika, generala Mohammada Pakpoura, upućeno Sjedinjenim Državama i Izraelu "da izbjegnu bilo kakvu pogrešnu procjenu".

"Islamska revolucionarna garda i dragi Iran spremniji su nego ikad, prst je na okidaču, da izvrše zapovijedi i direktive vrhovnog zapovjednika", citirao je Nournews Pakpoura. Napetosti između Irana i SAD-a i dalje su visoke nakon krvavog gušenja prosvjeda koji su započeli 28. prosinca 2025. zbog kolapsa iranske valute, rijala, i trajali su otprilike dva tjedna.

Trumpova upozorenja

Američki predsjednik Donald Trump u više je navrata upozorio Teheran, postavivši dvije crvene linije za moguću upotrebu vojne sile: ubojstvo mirnih prosvjednika i masovno pogubljenje uhićenih tijekom prosvjeda. Trump je ponovio tvrdnju da je Iran zaustavio pogubljenje 800 uhićenih osoba, no nije naveo izvor te informacije.

Iranski glavni tužitelj, Mohammad Movahedi, oštro je demantirao tu tvrdnju u petak, kako je prenijela pravosudna novinska agencija Mizan. U četvrtak je Trump s predsjedničkog zrakoplova Air Force One poručio da SAD šalje ratne brodove prema Iranu "za svaki slučaj".

"Imamo masivnu flotu koja ide u tom smjeru i možda je nećemo morati koristiti", rekao je Trump. Dužnosnik američke mornarice, govoreći pod uvjetom anonimnosti, potvrdio je u četvrtak da se nosač zrakoplova USS Abraham Lincoln s pratećim ratnim brodovima nalazi u Indijskom oceanu.

Trump je također spomenuo razgovore koje su američki dužnosnici vodili s Iranom o nuklearnom programu prije nego što je Izrael u lipnju 2025. pokrenuo 12-dnevni rat protiv Islamske Republike, u kojem su i američki zrakoplovi bombardirali iranska nuklearna postrojenja.

Zaprijetio je Iranu vojnom akcijom zbog koje bi raniji američki napadi na postrojenja za obogaćivanje urana "izgledali kao kikiriki". "Trebali su sklopiti dogovor prije nego što smo ih udarili", izjavio je.

Nervoza u zračnom prometu

Rastuće napetosti utjecale su i na zračni promet, pri čemu je barem jedna europska zrakoplovna tvrtka otkazala letove prema regiji. Air France je objavio privremenu obustavu letova za Dubai u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Tvrtka je otkazala dva povratna leta iz Pariza za Dubai tijekom vikenda, navodeći kao razlog, bez dodatnih pojašnjenja, trenutnu situaciju na Bliskom istoku. Najavljeno je da će se letovi za Dubai nastaviti kasnije u subotu.

"Zrakoplovna tvrtka pomno prati razvoj događaja na Bliskom istoku u stvarnom vremenu i kontinuirano nadzire geopolitičku situaciju na teritorijima koje opslužuju i prelijeću njezini zrakoplovi kako bi osigurala najvišu razinu sigurnosti letenja", stoji u priopćenju tvrtke.

Podaci s međunarodne zračne luke u Dubaiju također su pokazali otkazivanje subotnjih letova iz Amsterdama nizozemskih prijevoznika KLM i Transavia te leta iz Luxembourga tvrtke Luxair. Navedene zrakoplovne tvrtke nisu odmah odgovorile na upite za komentar. Prema podacima s online servisa za praćenje letova, neki letovi KLM-a za Tel Aviv u Izraelu također su otkazani u petak i subotu.

Rastući broj žrtava

Iako u Iranu već danima nema novih demonstracija, broj žrtava koje prijavljuju aktivisti nastavlja rasti kako informacije postaju dostupne, unatoč najopsežnijem prekidu interneta u povijesti zemlje koji traje više od dva tjedna.

Američka novinska agencija Human Rights Activists News Agency u subotu je objavila da je broj poginulih dosegao 5.137, uz očekivanje da će taj broj i dalje rasti. Navode i da je uhićeno više od 27.700 ljudi. Podaci ove skupine, koja se oslanja na mrežu aktivista u Iranu, pokazali su se točnima i tijekom ranijih nemira.

Trenutni broj žrtava nadmašuje brojke iz bilo kojeg prethodnog vala prosvjeda u Iranu posljednjih desetljeća i podsjeća na kaos tijekom Islamske revolucije 1979. godine. Iranska vlada objavila je svoje prve podatke o žrtvama u srijedu, navodeći da je ubijeno 3.117 osoba.

Prema njihovim tvrdnjama, 2.427 bili su civili i pripadnici snaga sigurnosti, dok su ostali označeni kao "teroristi". Iranske vlasti su i u prošlosti umanjivale ili nisu objavljivale podatke o smrtnim slučajevima tijekom nemira.