SLAVNI iranski redatelj Džafar Panahi, dobitnik ovogodišnje Zlatne palme, osuđen je u odsutnosti na godinu dana zatvora, javlja iranska novinska agencija ISNA.

Sud u Teheranu osudio je Panahija zbog "propagandnih aktivnosti" te mu je odredio i dvogodišnju zabranu putovanja i članstva u bilo kakvim političkim ili društvenim skupinama, prenosi ISNA.

Francuska nominirala njegov film za Oscara

Panahi je ovogodišnji laureat filmskog festivala u Cannesu na kojem je taj 65-godišnji redatelj pobijedio filmom "Jedan obični incident", pričom o njegovom iskustvu zatvora i državne represije. Iranski redatelj ranije je nagrađivan i na filmskim festivalima u Veneciji i Berlinu, a ove godine je gostovao i na festivalu Cinehill u Fužinama gdje mu je uručena nagrada Maverick.

U ovom trenutku ne zna se gdje se Panahi nalazi. Prošli mjesec bio je na turneji po Sjedinjenim Državama, posjetivši Los Angeles, New York i Telluride kako bi promovirao svoj najnoviji film. Taj film je Francuska odabrala kao svoju službenu nominaciju za Oscara, a očekuje se da će se naći na užem izboru za najbolji međunarodni film na svečanoj dodjeli u ožujku.

Njegov najnoviji film, inspiriran boravkom u zatvoru, snimljen je u tajnosti te uključuje razgovore s drugim zatvorenicima, piše dpa.

Već bio osuđivan

Panahi je svoj debitantski film "Bijeli balon" predstavio u Cannesu 1995. godine, kada je osvojio nagradu za najbolji prvi film. 2010. mu je zabranjeno snimanje filmova i napuštanje zemlje nakon što je godinu dana ranije podržao masovne prosvjede protiv vlade i snimio niz filmova koji su kritizirali stanje modernog Irana.

Tada je zbog "propagande protiv sustava" osuđen na šest godina zatvora, ali je odslužio samo dva mjeseca iza rešetaka prije nego što je pušten uz jamčevinu. Godinu dana nakon što mu je izrečena 20-godišnja zabrana snimanja filmova, poslao je dokumentarac pod naslovom "Ovo nije film" u Cannes na USB sticku spremljenom u torti.

2022. je uhićen u vezi s prosvjedima skupine filmaša, ali je pušten gotovo sedam mjeseci kasnije.

Iranski filmski i kulturni sektor pod strogim je nadzorom države od Islamske revolucije 1979. godine, pa redatelji moraju dobiti službene dozvole za snimanje i prikazivanje svojih filmova. Unatoč tome, snažna iranska umjetnička i filmska zajednica dugo su mjesto suptilne, a ponekad i otvorene kritike sustava, navodi dpa.