OMAN je dobio podršku zaljevskih država za plan koji bi Iranu omogućio naplatu dobrovoljnih naknada za prolazak Hormuškim tjesnacem. Cilj je prijedloga deblokirati trgovinu naftom, koja je poremećena zbog američko-izraelskog rata protiv Irana, piše Reuters.

Američki predsjednik Donald Trump, koji je za vikend iznenada prekinuo dvotjednu kampanju bombardiranja, rekao je da se s Iranom vode "dobri razgovori". Istodobno je zaprijetio nastavkom napada ako pregovori ne uspiju. Iran, s druge strane, opovrgava da želi obnoviti pregovore sa Sjedinjenim Državama.

Washington je početkom mjeseca pokrenuo novi val bombardiranja s ciljem da oslabi iransku kontrolu nad tjesnacem. Prije rata, tim je prolazom transportirana otprilike petina svjetske nafte i ukapljenog prirodnog plina.

Iran je tjesnac praktički zatvorio za sve brodove osim vlastitih nakon napada SAD-a i Izraela 28. veljače. Sporazumom između SAD-a i Irana prošlog mjeseca prolaz je djelomično otvoren, ali je dogovor propao početkom srpnja. Tada je Iran pucao na brodove koji su koristili kanal koji Teheran nije odobrio.

Teheran je ranije iskazao želju da tjesnacem upravlja zajedno s Omanom, koji nadzire suprotnu obalu, i da brodovima naplaćuje naknade za usluge. Washington traži povratak na predratno stanje slobodnog i besplatnog prolaza i tvrdi da bi uvođenje obveznih naknada bilo protuzakonito.

Prema omanskom prijedlogu, Iran ne bi imao isključivu kontrolu, a naknade bi bile dobrovoljne, pojašnjava Reutersov izvor. Takav sustav bio bi sličan onome u Malajskom tjesnacu u Aziji. Ondje Indonezija, Malezija i Singapur od brodova traže dobrovoljne priloge kojima se financiraju sigurnost plovidbe, zaštita okoliša i akcije traganja i spašavanja.

Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi u ponedjeljak je o situaciji u Hormuškom tjesnacu razgovarao s kolegama iz Omana i Saudijske Arabije. U priopćenju iranskog ministarstva vanjskih poslova naglašena je nužnost regionalne suradnje.

Trumpova prijetnja novim napadima

Trump je posljednju kampanju zračnih udara obustavio nakon što su ga vojni zapovjednici savjetovali da je strategija iscrpljena. U 13 noći američkog bombardiranja u Iranu je poginuo velik broj ljudi te su uništeni mostovi i tuneli na jugu zemlje, uz brojne vojne ciljeve.

Iran je odgovorio napadima na američke baze u susjednim državama, u kojima su poginula četiri vojnika, kao i udarima na civilnu infrastrukturu u zaljevskim državama. Teheran tvrdi da je to bila odmazda za američke napade na civilne ciljeve.

Iranske vlasti poručuju da će se suzdržati od napada sve dok to čini i Washington. Unatoč tome, u ponedjeljak su zabilježeni napadi dronovima u Jordanu, Saudijskoj Arabiji i na sjeveru Irana. Jordan je i u utorak izvijestio da je oborio još jednu bespilotnu letjelicu.

Trump je u svom obraćanju u ponedjeljak pokazao optimizam oko dogovora koji bi mogao okončati petomjesečni sukob. Ipak, ponovio je da će se američki napadi nastaviti ako pregovori propadnu. "Mislim da postoji dobra šansa da se nešto dogodi. Ako se dogodi – odlično. Ako ne, vraćamo se onome što smo radili prije dva dana", izjavio je Trump.

Iran tvrdi da nije tražio nove pregovore sa Sjedinjenim Državama i optužuje Washington za kršenje prošlomjesečnog sporazuma o okviru za mirovne razgovore. Američki predsjednik bi se u utorak u Washingtonu trebao sastati s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom. Iako je Izrael sudjelovao u početnoj kampanji bombardiranja, nije bio uključen u kasnije mirovne pregovore, a odnosi dvojice čelnika u zadnje su vrijeme napeti. Trump je morao obuzdavati izraelskog vođu u namjeri da napadne ciljeve u Libanonu kako ne bi oslabio Hezbollah, a to dodatno komplicira pregovore s Teheranom.

Prekid američkog bombardiranja tijekom vikenda doveo je do pada cijena nafte za oko 8 % u ponedjeljak, a taj se trend nastavio i u utorak. Cijena barela sirove nafte Brent pala je za više od 2,5 % i u utorak prijepodne iznosila je oko 86 dolara.

Washington i Teheran u lipnju su postigli dogovor o pregovaračkom okviru. Pregovori bi se trebali održati do kraja kolovoza kako bi se riješila ključna pitanja, među kojima je i iranski nuklearni program. Međutim, i dalje postoji spor oko tumačenja dijela memoranduma koji se odnosi na tjesnac. Washington inzistira da dokument jamči slobodan prolaz, dok Iran tvrdi da mu daje ovlasti za nadzor tranzita.