Foto: Index

IAKO je bila najbolja ministrica u Vladi Tihomira Oreškovića dr. Dubravka Jurlina Alibegović nestala je iz svih kadrovskih križaljki pri formiranju Vlade Andreja Plenkovića. U Vladu RH bila je ušla kao stručnjakinja, iz kvote Mosta, napustivši dužnost ravnateljice Ekonomskog instituta kako bi se, kao ministrica uprave, poduhvatila reforme javne uprave, lokalne i područne samouprave - jednog od najvažnijih i najtežih poslova koje Hrvatska mora obaviti da bi uopće mogla razmišljati o razvoju. Njezin moto bio je da se javna uprava, lokalna i područna samouprava radikalno moraju reformirati, a znala je i kako se to postiže.

Međutim, umjesto stručnjakinje za upravu na dužnost ministra zasjeo je mostaš, stomatolog Ivan Kovačić, a ona se vratila u Ekonomski institut, ovoga puta na radno mjesto savjetnice.

Imenovanje stomatologa Kovačića za ministra uprave pokazuje kako je Most odustao od priče kako je u Vladi njima najvažnije imati stručnjake. U intervjuu za Index.hr, dr. Dubravka Jurlina Alibegović otkriva kako je ispala iz svih kadrovskih križaljki pri formiranju nove vlasti. Je li željela u Banskim dvorima nastaviti posao za koji je stručna i zna ga obavljati, zašto nije bila kandidatkinja Mosta na parlamentarnim izborima, jesu li joj nudili ijednu dužnost u novoj vlasti? Kakav je odnos političara prema stručnjacima i je li njezin liberalizam bio prepreka za nastavak političke karijere, neka su od pitanja o kojima smo razgovarali s dr. Jurlinom Alibegović.

-   U Vladu Tihomira Oreškovića izabrani ste kao ministrica iz Mostove kvote i to kao stručnjakinja. Zašto niste kandidatkinja i za ministricu uprave u Vladi Andreja Plenkovića? Javnost je izuzetno pozitivno ocjenjivala Vaš rad, smatram kako ste bili najbolja ministrica te Vlade i iznenađuje da vas nema u postavi Vlade koja je također trebala stručne ljude na ključnim pozicijama.

Željela bih na samom početku reći da nikad nisam mislila da ću postati ministrica uprave niti u jednoj Vladi. To nisam planirala, niti je to bio moj profesionalni cilj. Moj profesionalni cilj je bio uspjeti u znanstveno-istraživačkom poslu vezano za teme koje istražujem (lokalne financije, fiskalni odnosi među razinama vlasti, lokalni i regionalni razvoj i druge). I bez lažne skromnosti smatram da sam taj cilj uglavnom ostvarila. U mom području istraživanja nisam nepoznata u Hrvatskoj, a niti u inozemstvu. O tome m govore moji radovi, predavanja, rad na projektima, suradnja sa znanstvenom i stručnom zajednicom u zemlji inozemstvu …

I tako, neočekivano i iznenada, dok sam vrijedno radila i dobro se osjećala u svom profesionalnom području i vodeći Ekonomski institut, Zagreb, dobila sam poziv Mosta da svojim stručnim znanjem i iskustvom pomognem u reformama javne uprave i postanem ministrica uprave.

Iako sam bila vrlo dobro svjesna svih izazova takvog posla (i prije sam imala slično iskustvo rada u Vladi kao zamjenica ministra znanosti i tehnologije u Vladi Ivice Račana) ponudu sam prihvatila jer smatram da javnu upravu u Hrvatskoj treba urediti. To nije samo moje mišljenje. To pokazuju rezultati provedenih neovisnih međunarodnih i domaćih istraživanja koji ukazuju na činjenicu da je postojeće stanje u javnoj upravi jedan od važnih uzroka ekonomskom i društvenom zaostajanju Hrvatske za većinom država Europske unije, ograničenje uspješnom radu poduzetnika te nezadovoljstvu građana kvalitetom, brzinom i cijenom pružnih javnih usluga.

Pripremili smo radikalne reforme, ali...

Smatram da tu kiselu jabuku treba što prije zagristi. Sama sebi sam rekla da ne mogu samo pisati o lokalnoj i regionalnoj samoupravi, a kad mi se ponudi da to o čemu pišem i provedem u djelo da onda to ne prihvatim. Oni koji me bolje poznaju ne bi niti očekivali da ne prihvatim izazov i da se povučem u grupaciju vječno gunđajućih znanstvenika koji samo ogovaraju vlast, a ne djeluju u cilju nuđenja konkretnih rješenja.

Prihvatila sam izazov i odgovornost pripreme reformi u javnoj upravi. Nošeni mojim entuzijazmom i podržana dobrom ekipom suradnika u Ministarstvu uprave pripremali smo i predlagali niz pravih, za naše uvjete, radikalnih reformskih mjera. Nažalost takvi prijedlozi nisu prolazili u danim političkim uvjetima.

-    Je li Vam nuđeno da nastavite obavljati posao ministrice u novoj Vladi? Je li netko s Vama uopće o tome razgovarao?

Nije mi ponuđeno mjesto ministrice u novoj Vladi. Dobila sam informaciju da je, usprkos toga što je Most zadovoljan mojim radom, odlučeno da na mjesto potpredsjednika Vlade i ministra uprave dolazi političar.

-    Jeste li željeli nastaviti posao koji ste započeli?

Naravno, jer nema nikakve dileme da reformu javne uprave treba najhitnije provesti, a ja znam što to znači i kako se to radi. 

-    Znamo da niste članica Mosta i da ste postali ministrica zbog stručnosti. Ipak, to nije bila prepreka da Vas Most uvrsti na izbornu listu na nedavnim parlamentarnim izborima. Kako to da se niste kandidirali na izborima?

Bila sam pitana, ali iz privatnih obiteljskih razloga nisam mogla prihvatiti.

-    Je li Vam na poziciji ministrice bila otegotna okolnost to što ste izabrani kao stručnjakinja, a ne članica stranke?

Nisam osjećala nikakve prepreke u radu zato što nisam članica stranke. Moji su prijedlozi u Mostu s uvažavanjem prihvaćani.

-    U kakvim ste odnosima danas s čelništvom Mosta? Jesu li Vam nudili bilo koju dužnost u novoj vlasti, koja bi bila sukladna Vašim kompetencijama?

I danas sam u isto tako dobrim i prijateljskim odnosima s Most-ovkama i Most-ovcima koje sam do sada imala priliku susresti kao što sam bila i proteklih mjeseci. Do sada nisam dobila nikakvu ponudu za bilo kakvu novu dužnost.

-    Kako komentirate činjenicu da je kandidat za novog ministra Ivan Kovačić, stomatolog po struci? Znači li da je Most odustao od kriterija stručnosti pri odabiru ministara?

Svi znamo da bez snažne političke podrške nema provedbe niti malih promjena, a kamoli složenih reformskih procesa kakve treba provesti u javnoj upravi. To je i razlog što je Most u Vladu Andreja Plenkovića na mjesto potpredsjednika Vlade i ministra uprave predložio upravo političku osobu koja će nastaviti zagovarati reformske mjere u području javne uprave koje sam sa suradnicima započela.

-    Očekujete li da će se provesti ozbiljna reforma lokalne i područne samouprave. Da ste ostali ministrica, ove biste jeseni, kako ste najavili, predstavili tri modela prema kojima bismo konačno krenuli u teritorijalni preustroj. Jesu li ti modeli izrađeni? Je li čelništvo Mosta izrazilo želju da se nastavi Vaš posao u tom smislu?

Ja sam veliki optimist i iskreno vjerujem da je došlo vrijeme da se poslušaju argumenti struke te da se provede ozbiljna reforma lokalne i regionalne samouprave. Podsjetit ću da je obilježje Hrvatske rascjepkana javna uprava koja dovodi do prekomjernog umnožavanja funkcija i javnih tijela. Dosadašnji pokušaji decentralizacije funkcija na lokalne razine uprave nadmašila je njihove fiskalne kapacitete i rezultirala snažnim oslanjanjem na transfere središnje države.

Istovremeno, razlike u fiskalnom kapacitetu jedinica lokalne samouprave uzrokuju regionalne nejednakosti u pruženim uslugama.

Smatram da cilj reforme lokalne i regionalne samouprave treba sagledati u okviru cjelovite reforme javne uprave i ona treba postati racionalnija, kvalitetnija i učinkovitija te mora omogućiti povećanu dostupnost, brzinu i kvalitetu usluga. To se može postići jačanjem administrativnih i financijskih kapaciteta jedinica lokalne i regionalne samouprave, jačanjem autonomije lokalnih jedinica u planiranju, financiranju i pružanju javnih usluga na lokalnoj razini, širenjem njihove nadležnosti i stvaranjem preduvjeta za daljnji prijenos poslova sa središnje državne razine na razinu lokalnih jedinica, unapređenjem suradnje i koordinacije u planiranju i provedbi projekata od lokalnog i regionalnog značaja, unapređenjem zakonitosti i transparentnosti rada te jačanjem lokalne demokracije i povećanom građanskom participacijom u donošenju odluka na lokalnoj razini. Naravno, teritorijalna reorganizacija je dio sveukupnog procesa.

Sve je trebalo biti posloženo tako da bude jeftinije i financijski funkcionira

U odnosu na postojeće stanje u Ministarstvu uprave smo započeli s izradom prijedloga tri alternativna modela organizacije lokalne i regionalne samouprave, koji će predstavljati kombinaciju prijedloga za teritorijalnu organizaciju (optimizacija lokalne samouprave manjim ili većim intervencijama u postojeći teritorijalni ustroj) te prijedlog za promjene u načinu organizacije obavljanja javnih usluga (utvrđivanje različitog opsega poslova koje obavljaju veće i manje jedinice lokalne samouprave).

Svaki od predloženih modela organizacije sadržavat će razrađene instrumente financiranja rada jedinica lokalne i područne samouprave, mehanizme međuopćinske suradnje, financijske poticaje za dobrovoljno spajanje jedinica i sustav pomoći jedinica područne (regionalne) samouprave i središnje države općinama i gradovima koje nisu u mogućnosti same obavljati poslove iz svoje utvrđene nadležnosti. Konačno, svaki od postojećih modela pratit će detaljna analiza financijskog učinka provedbe te razrađeni akcijski plan provedbe.

Na žalost zbog izglasavanja nepovjerenja Vladi sredinom lipnja ove godine nismo uspjeli u planiranim rokovima završiti sve planirane aktivnosti. Vjerujem da će moj nasljednik nastaviti započeti posao.

-    Prema Vašim izjavama, dok ste bili ministrica, može se zaključiti da ste svjetonazorski znatno liberalniji od, kako vidimo i čujemo, konzervativnih čelnika Mosta. Je li Vam to predstavljalo problem u radu? Je li to utjecalo na razvoj Vaše političke karijere – Vaše ime se više ne spominje kada je riječ o državnim dužnosnicima (ne mislim samo na ministarstvo nego i na ostale državne dužnosti i dužnosti u državnim i/ili javnim tvrtkama ili institucijama).

U svom radu nisam nailazila niti na kakav problem radi razlike u mišljenjima. Naprosto svi nismo i ne možemo zagovarati iste svjetonazorske stavove. Dosada nije bilo razgovora o bilo kakvim državnim dužnostima, ali vjerujem da to nije zbog mog liberalnijeg svjetonazora. Mislim da jednostavno za takvo što još nije bilo vremena.

-    Kako komentirate stalno smanjivanje broja žena koje participiraju u vlasti? Kakvo je Vaše iskustvo, jesmo li mi tradicionalno patrijarhalno društvo?

Znate da ne pripadam u kategoriju ljudi koji dijele odgovornosti, poslove, zadatke na muške i ženske. Isto tako ne smatram da je ženama mjesto isključivo u kuhinji i s djecom, a muškarcima da vode tvrtke i participiraju u vlasti na svim razinama. Za svaki posao potrebno je znanje i stručnost, manje je važno radi li se o ženi ili muškarcu. Vjerujem da i u našem društvu to postaje normom ponašanja.

-    Kada obavite primopredaju Ministarstva uprave, vraćate li se na Ekonomski institut, Zagreb? Jeste li požalili zbog političke karijere ili bi je ipak nastavili? Činjenica jest da se u Hrvatskoj malo toga zapravo može mijenjati bez političkog angažmana.

U Vladu sam došla s mjesta ravnateljice Ekonomskog instituta, Zagreb. Vraćam se na mjesto znanstvene savjetnice.

Nije mi žao što sam se upustila u ministarsku avanturu. I opet bih prihvatila sličan izazov jer nisam među onima koji se vole skrivati, volim izazove i odgovornost. Moram priznati da sam u kratkom vremenu mog mandata puno naučila. Ne toliko što treba napravit (to sam i prije dobro znala), već sam naučila dosta o tome kako se pojedini prijedlozi mogu ili ne mogu provesti. Zapravo naučila sam kako reforme ne idu i koji su glavne prepreke koje moraju biti savladane da bi se ipak provele. Smatram da sam sada puno kvalitetniji stručnjak za organizaciju države jer sam istraživačkom i akademskom znanju dodala i neka druga znanja koja se tiču provedbe javne politike, kako u praksi funkcionira politika, kako lobirati … Vjerujem da ću u budućnosti dobro iskoristiti to što sam naučila.

Reforme lokalne samouprave su teme koje se neće moći provoditi bez pomoći  konzultanata, kako kod nas, tako i u inozemstvu.  Mislim da se u vječnoj dilemi stručnjak ili političar podcjenjuju stručnjaci. Voljela bih da se to u hrvatskom političkom životu promijeni.

Uvijek sam spremna staviti na raspolaganje svoje znanje i iskustvo za ekonomski i društveni razvoj Lijepe naše.