INSTITUT za istraživanje hibridnih sukoba predstavio je u petak projekt ATENA (Analiza Točnosti mEdijskih NApisa) koji će provjeravati točnost informacija (fact checker) iz područja obrane i sigurnosti te razotkrivati dezinformacije u vrijeme ratnih sukoba.

"Prva dezinformacija koja se često spominje je rat u Ukrajini, a radi se o agresiji na Ukrajinu. Rat u Ukrajini nam ne govori ništa, govori samo koja se vrsta sukoba događa na teritoriju Ukrajine, a ne odgovara na pitanje 'zašto' i 'tko'?", rekao je predsjednik Instituta za istraživanje hibridnih sukoba Gordan Akrap.

"Govori se i o prekršenom NATO-ovom obećanju"

To je samo jedan od primjera dezinformacija kojima su preplavljene društvene mreže još od početka pandemije covida-19, a koje posredno nanose štetu u procesu donošenja odluka, istaknuo je Akrap.

"Stalno se govori i o tome da je NATO prekršio obećanje koje je dao 90-ih godina da se neće širiti na istok. To se stalno ponavlja u javnosti i služi kao opravdanje za rusku agresiju na Ukrajinu i kao opravdanje da se politička situacija u Europi mora vratiti na polazne postavke od 90-ih. O tome ćemo napisati jednu široku analizu", kazao je.

Pozivajući se na rezultate provedene analize, predsjednik Instituta napomenuo je da se IP adrese preko kojih u hrvatski medijski prostor dolaze dezinformacije o ruskoj agresiji na Ukrajinu, u velikom postotku podudaraju s IP adresama iz Rusije preko kojih su dolazile dezinformacije o pandemiji koronavirusa.

"Želimo hrvatskoj javnosti prikazati stvarne posljedice propagande"

Institut za istraživanje hibridnih sukoba neće se baviti samo dezinformacijama koje djeluju unutar Hrvatske. U narednim će danima uspostaviti suradnju s 'fact checkerima' iz Ukrajine, Europske unije i NATO saveza.

"Informacije koje ulaze u njihov prostor, kao i u prostor Srbije i Crne Gore, želimo hrvatskoj javnosti prikazati kao stvarne posljedice propagande. Crna Gora je, primjerice, preplavljena dezinformacijama o NATO-u, EU-u i Hrvatskoj", rekao je Akrap.

Projekt ATENA financiran je bespovratnim EU sredstvima u iznosu od 5.97 milijuna eura i trajat će četiri godine, a na njemu će raditi 30 stručnjaka iz domena obrane i sigurnosti. 

"Svi zajedno moramo širiti kulturu provjere informacija"

Predsjednik Agencije za elektroničke medije Josip Popovac očekuje da će se 'fact checking' platforme pokazati "učinkovitim alatom za suprotstavljanje dezinformacijskom poretku".

"Tolika je silna količina informacija i mogućnost slanja informacija u javni prostor da je nemoguće to sve pratiti. Naravno, potrebno je poticati medijsku pismenost i profesionalno novinarstvo kao stup demokratskog društva i najvažniji kanal za dobivanja pravovaljane informacije", kazao je.

Međutim, digitalno doba otežava posao profesionalnom novinarstvu jer svi očekuju informaciju sad i odmah, dodao je. 

"Zato smatram da svi zajedno moramo širiti kulturu provjere informacija kroz 'fact checking' organizacije, provjeravanje činjenica unutar redakcija, publiciranje provjera činjenica i kroz razvijanje kritičkog mišljenja kod građana", poručio je Popovac.