OD LEPTIRA do skakavaca, sićušna stvorenja koja pokreću naš svijet nalaze se u ozbiljnoj opasnosti. Nova studija otkriva da njihov broj opada ne samo u područjima pod izravnim utjecajem čovjeka, već i u udaljenim, netaknutim dijelovima prirode, piše Science Alert.

Nestanak insekata u ključnim područjima diljem svijeta dosad se uglavnom pripisivao uništavanju staništa i lokalnim klimatskim promjenama. Međutim, sada je jasno da negativni utjecaji sežu mnogo dalje od naših neposrednih sfera djelovanja.

Pad od 70 posto u 20 godina

Na području relativno netaknutom ljudskim djelovanjem, biolog Keith Sockman sa Sveučilišta Sjeverna Karolina zabilježio je dramatičan pad broja letećih insekata od čak 70 posto u samo dva desetljeća. Sockman je pratio gustoću insekata tijekom ljeta između 2004. i 2024. godine na jednoj zabačenoj livadi u Coloradu. Njegovo istraživanje pokazalo je da su toplija ljeta izravno povezana s manjim brojem insekata iduće godine.

"Mjesto je prilično udaljeno i netaknuto, a ipak bilježimo ovako značajan pad broja insekata", izjavio je Sockman. "To ne ostavlja mnogo drugih mogućnosti osim klimatskih promjena kao objašnjenja."

Globalna kriza bioraznolikosti

Sockmanovi nalazi nisu usamljeni. Brojne studije potvrđuju da klimatske promjene pogađaju insekte diljem svijeta. Populacije leptira, kornjaša i drugih tropskih vrsta desetkovane su zbog promjena u ciklusu El Niña, a čak su i muhe osjetljive na brze promjene uvjeta na planetu. Iako postoje rasprave o točnom opsegu smanjenja broja insekata, one su često posljedica nedostatka podataka i složenosti problema.

S više od pet milijuna vrsta insekata, neizbježno je da će neke vrste profitirati od promjena koje štete drugima. Ipak, ti 'pobjednici' vjerojatno neće moći preuzeti ekološke uloge 'gubitnika', što će dovesti do dodatnih poremećaja u osjetljivim mrežama koje održavaju stabilnost naših ekosustava.

Domino efekt na cijeli ekosustav

Povijesni dokazi, koji popunjavaju praznine u podacima, također se gomilaju. Nedavni primjer prati pad broja mrava na Fidžiju još od dolaska prvih ljudi prije 3000 godina.

"Može biti teško procijeniti povijesne promjene u populacijama insekata jer, uz rijetke iznimke, nismo izravno pratili populacije tijekom vremena", objašnjava evolucijski biolog Evan Economo. "Primijenili smo novi pristup analizirajući genome mnogih vrsta iz muzejskih primjeraka. Genomi sadrže dokaze o rastu ili smanjenju populacija, što nam omogućuje rekonstrukciju promjena." Dodao je: "Otkrili smo da je 79 posto autohtonih vrsta mrava na Fidžiju doživjelo pad populacije, dok se broj unesenih vrsta eksponencijalno povećava."

Domino efekt ovih promjena vidljiv je i u podacima o smanjenju broja ptica, guštera i žaba, čija prehrana ovisi o insektima.

Stručni konsenzus: "Bez insekata, sve umire"

Entomolozi ističu kako danas postoje stotine znanstvenih studija koje potvrđuju trajni pad brojnih populacija insekata na globalnoj razini. "Postoji konsenzus među stručnjacima da je u tijeku kriza bioraznolikosti insekata", napisali su nedavno ekolog Manu Saunders i njegovi kolege.

Sockmanova studija samo potvrđuje da se ova kriza događa čak i u najudaljenijim regijama planeta.

Upozorenje je jasno. "Bez insekata, sve umire: svi sisavci, svi gmazovi, sve ptice, pa čak i ljudi", izjavila je zoologinja Jessica Ware. "Ako želimo sačuvati bilo što od toga, uključujući i nas same, moramo sačuvati insekte."