INFLACIJA je u Njemačkoj u 2021. godini dosegnula najvišu razinu od 1993. godine, odražavajući oporavak gospodarstva od pandemijske krize, pokazali su podaci, a kompanije i potrošači mogu očekivati daljnja poskupljenja u novoj godini.

Inflacija je u Njemačkoj u 2021. godini u prosjeku iznosila 3.1 posto, što je njezina najviša razina u gotovo 30 godina, objavio je u srijedu Destatis.

U 2020., prvoj godini pandemije, cijene su gotovo stagnirale.

Glavni je razlog rasta cijena u prošloj godini niska poredbena osnovica u 2020., ponajprije zbog privremenog sniženja stope PDV-a i pada cijena energenata u razdoblju urušavanja potražnje zbog mjera suzbijanja zaraze covidom-19, objasnio je čelnik Destatisa Georg Thiel.

Tijekom godine pojavili su se i dodatni problemi zbog naglog oporavka potražnje od pandemijskog šoka, koji je prouzročio poremećaje u nabavnim lancima, posebno u drugoj polovini godine.

Najviše su prošle godine poskupjeli energenti, za 10.4 posto, dvostruko snažnije nego u 2020., a u Destatisu, uz nisku poredbenu osnovicu u 2020., izdvajaju i naknade na emisiju ugljičnog dioksida uvedene početkom godine.   

Nova poskupljenja

Kompanije i potrošači trebali bi se pripremiti za daljnje povećanje cijena u 2022., pokazuje u srijedu objavljeno istraživanje njemačkog instituta za ekonomska istraživanja Ifo. Ifo-indeks očekivanja poslovnih čelnika o kretanju cijena tek je neznatno pao u prosincu, kliznuvši na 44.6 bodova, s rekordnih 44.9 bodova u studenome, objavio je Ifo.

Rezultat pokazuje da se velika većina anketiranih poslovnih čelnika sprema podići cijene i u iduća tri mjeseca.

Vrlo visoke vrijednosti indeksa bilježe svi sektori gospodarstva, a najveća je u maloprodaji, gdje je dosegnula 60 bodova. Slijede veleprodaja s 57 bodova, proizvodnja s 55 bodova te građevinarstvo s 42 boda.

"Povećanja će se filtrirati prema potrošačkim cijenama", kaže Timo Wollmershäuser, čelnik gospodarskih prognoza u Ifu.

"Tvrtke prebacuju povećane troškove energije i nabave intermedijarnih proizvoda i roba (na potrošače)", dodaje Wollmershäuser.

Troškovi plaća ne bi pak trebali biti važan faktor u rastu cijena, ističu u Ifu, unatoč učestalim upozorenjima da bi povećanje plaća radnicima zbog nestašice radne snage moglo odigrati istaknutu ulogu u rastu cijena.

"Trenutno pregovori o plaćama ne naznačuju spiralu plaća i cijena. Očekujemo da će kolektivnim pregovorima dogovorene plaće ove i iduće godine porasti za nešto manje od 2.5 posto, u skladu s prosjekom u godinama prije krize koju je izazvao koronavirus", kaže Wollmershäuser.

Inflacija će po njegovim riječima oslabjeti tijekom ove godine, ali polako.

"U narednim mjesecima stope inflacije i dalje će premašivati četiri posto i polako će se spustiti prema razini od dva posto krajem 2022. godine", procjenjuje čelnik instituta, dodavši da trenutno u ovoj godini očekuju stopu inflacije od 3.5 posto.