INDUSTRIJSKA proizvodnja u eurozoni i EU stabilizirala se na početku godine, a u Hrvatskoj njezin rast bio je blago iznad prosjeka u zoni primjene zajedničke europske valute, pokazali su danas podaci europskog statističkog ureda. Industrijska proizvodnja u zoni primjene zajedničke valute porasla je u siječnju prema sezonski prilagođenim podacima za 0.7 posto u odnosu na prosinac, kada je bila pala za revidiranih 1.3 posto, procijenio je Eurostat.

U EU uvećana je za 0.3 posto u odnosu na kraj prošle godine kada je smanjena za revidiranih 0.6 posto. Stabilizacija odražava rast proizvodnje intermedijarnih dobara, za 1.5 posto u eurozoni te za 1.1 posto u EU u odnosu na prosinac. 

Svi ostali sektori bilježili su pad koji je bio najizraženiji u kategoriji netrajnih potrošačkih dobara, uz smanjenje proizvodnje za 2.1 posto u eurozoni i za 3.2 posto u EU. Proizvodnja energije pala je u eurozoni na mjesečnoj razini za 0.8 posto, a u EU je stagnirala.  

Hrvatska uz Grčku 

Među zemljama članicama čijim je podacima Eurostat raspolagao najviše je u siječnju na mjesečnoj razini rasla industrijska proizvodnja u Irskoj, za 9.3 posto. Slijede Švedska i Rumunjska s rastom proizvodnje za pet odnosno za dva posto. 

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u siječnju prema sezonski prilagođenim podacima porasla za 0.9 posto u odnosu na prosinac kada je uvećana za 0.1 posto, pokazuju Eurostatove tablice. Isti postotni rast bilježila je u siječnju i Grčka. Najveći pad proizvodnje bilježila je Danska, za 7.1 posto. Slijede Mađarska i Nizozemska s padom od pet odnosno 4.3 posto. 

Manja proizvodnja energije 

Na godišnjoj razini proizvodnja je u siječnju ponovo porasla i u eurozoni i u EU, otprilike za jedan posto, nakon pada u prosincu za dva odnosno za 0.6 posto. Najviše je na oba područja rasla proizvodnja kapitalnih dobara za 8.2 posto u eurozoni te za 8.3 posto u EU. U prosincu bila se smanjila u zoni primjene zajedničke valute za 1.4 posto dok je u Uniji neznatno povećana. 

Porasla je i proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 3.2 odnosno za 4.7 posto, znatno slabije nego u prosincu. Proizvodnja energije smanjila se pak na godišnjoj razini za 7.6 posto u eurozoni i za 7.1 posto u EU.  

Skok u Irskoj 

Među zemljama EU najveći rast proizvodnje na godišnjoj razini bilježila je u siječnju Irska, za 19.5 posto. Slijede Danska i Malta s rastom od 14.2 odnosno 12.4 posto. U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u siječnju prema kalendarski prilagođenim podacima pala na godišnjoj razini za 2.9 posto, nakon 2.3-postotnog smanjenja u prosincu, pokazuje Eurostatovo izvješće.

Blizu je Francuska s padom proizvodnje za 2.5 posto. Najveći pad bilježila je Litva, za 12 posto. Slijede Latvija i Slovačka gdje se proizvodnja na godišnjoj razini smanjila za 9.8 odnosno za 8.6 posto.