INDIJSKA vlada prošlog je tjedna zatražila od tvrtki za e-trgovinu da obustave dostave u roku od 10 minuta, čime je stavljena točka na često isticano obećanje start-upova o munjevitoj isporuci namirnica, hrane i drugih usluga.

Ova odluka uslijedila je nakon štrajka oko 200.000 radnika u takozvanoj gig ekonomiji, koji je održan na Staru godinu 2025. i doveo do sukoba između osnivača start-upova, sindikata, dostavljača i političara, piše BBC.

Zahtjevi radnika i nove regulacije

Štrajkaši su tražili uvođenje minimalne plaće, zabranu obećanja o 10-minutnoj dostavi, veću transparentnost u izračunu plaća te prekid arbitrarnih algoritamskih kontrola koje utječu na ocjene i otkaze ugovora.

Mnoštvo dostavljača koji se probijaju kroz promet kako bi isporučili pakete postali su uobičajen prizor na ulicama indijskih gradova od početka pandemije, a platforme poput Zomata, Swiggyja, Blinkita i Instamarta postale su ključan dio urbane trgovine.

Dok radnici pregovaraju o boljim i sigurnijim uvjetima, platforme tvrde da bi prekomjerna regulacija mogla uništiti industriju koja je jedan od najbrže rastućih segmenata indijskog tržišta rada. Procjenjuje se da indijska radna snaga u gig ekonomiji broji 12 milijuna ljudi, a očekuje se da će se do kraja desetljeća udvostručiti na 24 milijuna.

Zabrana 10-minutnih dostava, iako još nije u potpunosti na snazi, dolazi u trenutku kada se vlada priprema za implementaciju novih zakona o radu. Novi zakonik, koji bi trebao stupiti na snagu ove godine, po prvi put uvodi radnike u gig ekonomiji pod okrilje zakona, osiguravajući im, između ostalog, zdravstveno osiguranje i socijalnu sigurnost ako na platformama provedu najmanje 90 dana godišnje.

Pritisak na platforme i odgovor kompanija

Sve ovo stvara nove terete za aplikacije za dostavu koje su do sada poslovale uz blagu regulaciju i jeftinu radnu snagu. Cijene njihovih dionica su pale - Swiggy je prošlog mjeseca zabilježio pad od oko 15%, dok dionice Eternala, vlasnika Zomata i Blinkita, stagniraju. Istovremeno, operativni troškovi i pritisci sindikata rastu.

Suočen s investitorima i političarima koji podržavaju štrajkove, osnivač Eternala Deepinder Goyal prešao je u krizni način upravljanja. U nizu objava na društvenoj mreži X, Goyal je branio otpornost svojih platformi, navodeći da su Zomato i Blinkit na Staru godinu isporučili 75 milijuna narudžbi za 63 milijuna kupaca "rekordnom brzinom", neometani od strane štrajkaša koje je nazvao "izgrednicima".

Odbacio je kritike da je model 10-minutne dostave nesiguran, tvrdeći da se rok poštuje ne zbog brze vožnje, već zbog guste mreže skladišta (takozvanih "dark stores") u koje su platforme investirale. "Kad bi sustav bio temeljno nepravedan, ne bi dosljedno privlačio i zadržavao toliko ljudi koji se odlučuju raditi unutar njega", izjavio je Goyal.

Prema njegovim riječima, platforme već nude niz zaštita, od osiguranja do slobodnih dana i mirovinskih shema. Naglasio je da većina dostavljača radi samo nekoliko sati dnevno, a stopa fluktuacije od 65% godišnje ukazuje na to da mnogima to nije stalan posao, zbog čega ne može dolaziti s pogodnostima rada s punim radnim vremenom. Tvrdio je da bi radnik s punim radnim vremenom mogao zaraditi oko 21.000 rupija (232 dolara) mjesečno plus napojnice, što je više od plaća u neformalnoj ekonomiji.

Kritike i stvarni troškovi rada

Kritičari, međutim, nisu uvjereni. Ističu da te brojke prikrivaju skrivene troškove koje snose dostavljači, poput troškova uvođenja u posao, kupnje uniformi, vozila i goriva. Također navode da sustavi poticaja nagrađuju brzinu i kažnjavaju kašnjenja, čime se radnicima nudi malo fleksibilnosti bez ugrožavanja zarade.

Stručnjaci smatraju i da je Goyalova tvrdnja o pravednosti sustava zbog velikog broja radnika pogrešna. "Takav rad često predstavlja ekonomski očaj, a ne istinski izbor", smatra Kasim Saiyyad, doktorand sa Sveučilišta Cornell koji je i sam radio kao dostavljač.

Ova rasprava predstavlja izazov za indijske zakonodavce. Za razliku od Zapada, gdje se gig rad često smatra dodatnim poslom, u Indiji je za mnoge postao zanimanje s punim radnim vremenom zbog nedostatka stabilnog zaposlenja. Nedavno istraživanje konzultantske tvrtke Primus Partners pokazalo je da se oko 61% radnika u gig ekonomiji opisalo kao zaposlenici s punim radnim vremenom.

Izvješće upozorava na rizik stvaranja "nedostajuće sredine" - velikog segmenta radne snage koji pokreće potrošnju, ali ostaje isključen iz stabilnosti i dugoročne ekonomske mobilnosti. Stoga se poziva na bolju socijalnu zaštitu, minimalne plaće i stvaranje puteva prema kvalificiranijim i bolje plaćenim poslovima.

Neizvjesna budućnost i globalni trendovi

Platforme, koje su prikupile milijarde dolara od investitora, ne žele se prilagoditi jer posluju s izuzetno tankim maržama, koje se kreću od 2,5% do 4,5% na dostavu hrane, dok su na dostavu namirnica povrati negativni, prema procjenama HSBC-a. Očekuje se da će se profitabilnost naći pod dodatnim pritiskom zbog rasta troškova nametnutih novim zakonom.

"Neizvjesnost oko štrajkova i inflatorni pritisci na troškove zbog većih poticaja učinit će 2026. izazovnom za ove aplikacije", rekao je za BBC Karan Taurani iz Elara Capitala. Jedan od sindikata već je zaprijetio novim štrajkovima ako platforme ne pristanu na pregovore.

Diljem svijeta, zaštita radnika u gig ekonomiji ojačala je u posljednjih pet godina. Sud u Londonu je 2021. presudio da su vozači Ubera radnici s pravom na minimalnu plaću, a zemlje poput Singapura i Malezije također su donijele zakone za poboljšanje prava radnika. Vjerojatno je da se ni radnici u Indiji neće predati bez borbe, a kako se situacija bude zaoštravala, potrošači bi na kraju mogli plaćati višu cijenu za svoje svakodnevne dostave.