REFORMA zemljišnih knjiga, prema podacima kojima raspolaže Index, a koji su nam potvrđeni u Ministarstvu pravosuđa, gotovo da je zaustavljena iako već godinama premijer Ivo Sanader predstavlja reformu kao bitan alat u borbi protiv korupcije. Naime, svega 66 posto zemljišnih knjiga je verificirano, odnosno potvrđena je njihova vjerodostojnost, a samo u Zagrebu je gotovo 30 tisuća neriješenih predmeta.

Prema planu, koji je predstavljen Europskoj uniji, verifikacija je trebala biti gotova 2006. godine, a 2007. godine broj neriješenih predmeta trebao je biti nula, posebice stoga jer su Svjetska banka i Europska unija donirale novac za prekovremeni rad osoblja u zemljišno-knjiškim uredima kako bi se napokon sredilo stanje. Štoviše u posljednje četiri godine gotovo da se ništa nije pomaklo s mjesta.

Tako je krenulo

Prije više od pet godina reforma zemljišnih knjiga, Ministarstva pravosuđa, dobila je pozitivnu ocjenu Europske unije, ali i pohvalu Svjetske banke. Naime, ocjena mnogih bila je kako se veliki novac "vrti" u prodaji i preprodaji zemljišta, odnosno da se tako obavlja pranje novca i to od strane privatnih poduzetnika, građana, ali i lokalne uprave i samouprave.

Tada je istaknuto kako se protiv korupcije bori ne samo drakonskim kaznama nego i prevencijom, odnosno transparentnošću objave podataka kojima se zapravo sprječava korupcijski kriminal.

Verificirano samo 66 posto knjiga

Ministarstvo pravosuđa 2004. godine krenulo je tzv.  "oluju neriješenih predmeta", informatizaciju katastra te projekt e-gruntovnice, međutim od početnog zamaha ostalo je toliko malo da Hrvatska svoju reformu zemljišnih knjiga više ne može prikazati kao uspješnu borbu protiv kriminala i korupcije.

Prema današnjim podacima Ministarstva pravosuđa gotovo sve zemljišne knjige, i to njih 99,5 posto, prepisane su u digitalnu formu i dostupne su na web stranici Ministarstva pravosuđa s upisanim podacima o nositeljima zemljišno-knjiških prava, no svega je 63 posto tih podataka verificirano, odnosno provjerena je ispravnost prijepisa. Tek za usporedbu, prije dugih pet godina bilo je verificirano 33 posto podataka i to u prvom naletu oluje reforme zemljišnih knjiga da bi se pet godina kasnije uz obilna sredstva Europske unije, ali i Svjetske banke, verificiralo još toliko podataka koliko je trebalo u samo početnih par mjeseci reforme.

Riješili 100 tisuća predmeta u godinu dana 2005 godine,  a do danas samo 30 tisuća

Zagrebačka gruntovnica, koja se često uzimala kao primjer netransparentnosti, prije pet godina imala je 57.079 nerješenih predmeta dok danas ima 27.602 nerješenih predmeta. Iako se na prvi pogled čini kako je u pet godina prepolovljen broj predmeta reći ćemo samo kako je od kraja 2004. godine do zadnjeg kvartala 2005. godine riješeno čak 100 tisuća neriješenih predmeta. Znači u godinu dana riješilo se 100 tisuća predmeta dok je u posljednjih pet godina rješavano oko 6 tisuća predmeta godišnje!

No, u svemu ovom zanimljivo je kako Ministarstvo pravosuđa ne vidi nikakav problem, a još manje zastoj. Štoviše za njih je primjerice stanje u zagrebačkoj gruntovnici gotovo pa idealno.

Ministarstvo pravosuđa: Ima nezadovoljstva, ali sustav funkcionira

"Ukupan broj neriješenih predmeta, i to njih 27.602, daje za pravo svim strankama u postupku da iskažu svoje opravdano nezadovoljstvo, ali se ne može govoriti o nefunkcioniranju sustava registra nekretnina. Konačno zbog velike neusklađenosti zemljišno-knjižnih i katastarskih podataka sa stvarnim stanjem nekretnina na području Grada Zagreba, ali i Dalmacije, postupci obnove zemljišnih knjiga i z.k. ispravni postupci su vrlo složeni poslovni procesi koje rješavaju isključivo z.k. suci i koji u pravilu traju duže vrijeme", stoji u odgovoru Ministarstva pravosuđa kojega potpisuje glasnogovornica Ministarstva Vesna Dovranić, dodajući kako s punom odgovornošću naglašava da se reforma sustava registara vlasništva "ne rješava hitnim kadrovskim i organizacijskim mjerama već sistemskim i profesionalnim radom".

No, zašto se radi presporo unatoč činjenici da su donirana sredstva za rješavanje zaostataka u Općinskom sudu u Zagrebu koja se koriste za prekovremeni rad djelatnika, nije jasno. Isto tako nije jasno kome je interesu da transparentnost u zemljišnim knjigama odgađa za neodređeno vrijeme.

Škare Ožbolt: Kome odgovora što je sve stalo?

Ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt, koja je i započela reformu kao bitnu okosnicu borbe protiv korupcije, sjeća se kako su priče o njenoj smjeni počele upravo u vrijeme kada se najavila oluja u zemljišnim knjigama.

"Tim projektom izbili smo mnogim moćnicima novac iz ruku, no pravo je pitanje zašto reforma nije zaživjela i kome to zapravo odgovara. Bitni temelj u reformi bila je infrastrukturan pomoć Ministarstva zemljišno-knjiškim uredima, međutim nakon moje smjene cijela ta ekipa je 'razbucana' i sudovi su ostali bez bitne pomoći s kojom nije moguće provesti reformu", evocirala je uspomene na to razdoblje Škare Ožbolt iznenađena kada smo joj predočili najnovije podatke oko reforme koja neuspješno traje već pet godina.

"Transparentnost zemljišnih knjiga presijeca lanac pranja novca"

Naime, Škare Ožbolt smatra, za što je dobila i potvrdu Europske unije, kako se iznošenjem podataka o zemljišnim knjigama u bitnom dijelu presijeca lanac pranja novca, a nakon što smo joj predočili najnovije podatke, slaže se kako je projekt zapravo stao.

"Prema planu do kraja 2006. godine broj neriješenih predmeta trebao je biti nula. To nisu bila tek obećanja, već je projekcija napravljena prema dotadašnjoj brzini rješavanja slučajeva. Danas imamo čak 27 tisuća neriješenih predmeta samo u Zagrebu, a da i ne govorimo kako je još 2004. godine bilo 33 posto podataka verificirano, a sada tek 66 posto. Sve je to trebalo biti odavno gotovo", zaključuje na kraju Vesna Škare Ožbolt.

Ilko Ćimić
Foto:Goran Mehkek, Sandra Šimunović (Cropix) / Index (Arhiva)