IMUNOLOG Zlatko Trobonjača gostovao je u Newsroomu na N1 te govorio o početku školske godine, virulentnosti delta varijante i cijepljenju.

Ne početku je rekao kako će se vjerojatno dogoditi da će ovaj 4. val biti manjeg intenziteta nego 2. i 3., posebno što se tiče hospitalizacija, težine bolesti i smrtnosti.

"S obzirom na prenosivost ovog virusa koji je sada gotovo jedini prisutan, uglavnom prevladava delta virus, no s obzirom na njegovu veliku infektivnost, očekujem da će val biti kraći, relativno brzo će završiti. To temeljim na dvije činjenice, prva je da imamo relativno mali broj cijepljenih, a druga je da delta može inficirati i cijepljene, pogotovo one koji su cijepljeni prije više od 6 mjeseci i to one koji su cijepljeni u režimu davanja doza u razmaku od tri tjedna. Oni su osjetljivi i mogu se inficirati. Očigledno u populaciji postoji velika baza ljudi koji se mogu inficirati. Prema tome možemo očekivati da će val biti intenzivan, ali kratak", objasnio je.

"Virus gripe ostao je u populaciji"

Ističe i kako je moguće da rezultat delta varijante bude veći broj hospitalizacija u odnosu na alfa varijantu, koja je bila virulentnija od originalne wuhanske varijante.

"Radi se o evoluciji po kojoj virus postaje virulentniji iako to nije u skladu s virusnom evolucijom. Trebao bi biti manje virulentan, međutim s obzirom na relativno slabu virulentnost općenito ovog virusa, gdje je smrtnost relativno mala, oko 2%, s obzirom na tako malu smrtnost može se dogoditi da virulentnije varijante pobijede. Ja vjerujem da će hospitalizacije rasti, ali ne u onoj mjeri kao u 2. i 3. valu. Imat ćemo i teže slike, pogotovo kod ljudi koji imaju druge dijagnoze. U njih možemo očekivati teže kliničke slike, sada u kojoj mjeri će to ići…

Broj ljudi na respiratorima će rasti i dalje i kada on naraste na neku mjeru da postane opterećenje za zdravstveni sustav, morat će donijeti stožer epidemiološke mjere kako bi se smanjio priliv ljudi u bolnice, kako bi se omogućilo da zdravstveni sustav funkcionira."

Govorio je i gripi, čiji je prvi ovogodišnji slučaj zabilježen u kolovozu:

"Mi ne stječemo imunitet protiv gripe samo preboljenjem, nego i cijepljenjem, i to kumuliramo imunitet svakogodišnjim cijepljenjem protiv nekoliko varijanti. Lani je vjerojatno bilo nekakvih slučajeva gripe, virus je ostao u populaciji, no to nije bio fokus zbog covida. Nemojte zaboraviti da je najveći postotak populacije cijepljen protiv gripe upravo lani, to je jedna stvar. Same mjere koje sprječavaju širenje covida, sprječavaju i širenje gripe i to puno efikasnije, naime reprodukcijski broj gripe je značajno manji nego kod covida. Ipak, virus je ostao u populaciji i on će se pojaviti i pojavio se ove godine, vjerujem da će se naši ljudi i ove godine cijepiti protiv gripe kao i lani.

Doduše, cjepivo ne djeluje tako efikasno, djeluje na razini od 50%, drugim riječima, imate duplo manju šansu da ćete dobiti gripu i u populaciji značajno smanjuje broj ljudi koji će dobiti gripu. Ne bi bilo dobro da paralelno imamo epidemiju gripe i covida jer oba virusa prilično iscrpljuju organizam", kaže.

"Moramo omogućiti da nastava ide uživo"

Što se tiče početka školske godine i mogućnosti da djeca postanu najveći prenositelji, kaže:

"Delta virus sam po sebi povećava mogućnost hospitalizacije za dvostruko jer je virulentniji. Prema tome, on će sigurno izazivati i teže kliničke slike, iako one među djecom nisu učestale, međutim ako imate virulentniji virus, onda ih sigurno možete očekivati. Može se dogoditi da djeca iz škole donesu virus i onda se iz obitelji razbole starije osobe koje mogu imati težu kliničku sliku. Svakako će se bolest više širiti", kaže pa dodaje za što se on zalaže:

"Ja stalno zagovaram činjenicu da mi moramo kompletno društveno funkcionirati u stanju epidemije koliko nam zdravstveni sustav dozvoljava. Mi moramo dozvoliti društvu da živi i radi koliko god nam epidemija dozvoljava. U ovom trenu dozvoljava, no porast nas upozorava da bi brojevi mogli i dalje rasti. Ja očekujem da će hospitalizacija rasti i u tom kontekstu, djeca nisu sada važna u tom smislu da mogu teže obolijevati, ali mogu prenositi bolesti. Mi moramo omogućiti da nastava ide uživo, naravno uz praćenje epidemijskih posljedica. Što mi radimo djeci kroz online nastavu, praktički već drugu godinu, to ni sami ne znamo. To je veliki eksperiment nad djecom koji mi moramo provoditi zbog javnozdravstvenog aspekta. Kakve će to posljedice imati, to ćemo tek vidjeti", veli.

Komentirao je i procijepljenost te kaže kako postoji dio ljudi koji su zaista "zadrti protivnici cijepljenja".

"Ne žele se cijepiti i potpali su pod jednu ideologiju i tu više ne postoji razumska podloga, samo ideološka i kažu da će se radije razboljeti i teže oboljeti nego se cijepiti. No postoji i dio populacije koji kalkulira. Možemo vidjeti da cjepivo zaista štiti od težih oblika bolesti, štiti od hospitalizacije. Kada vidite ljude koji se nalaze u bolnici, a cijepljeni su, to su ljudi koji imaju prateće bolesti ili stariji. Međutim, jedna opća populacija, koja je zdrava i cijepljena, ne završava u bolnici i zaista lakše prebolijeva. Postoje dva načina za sprječavanje bolesti, jedan su protuepidemijske mjere, a druga je cijepljenje. Gotovo je sigurno da će necijepljene virus naći i da će teže oboljeti zbog velike virulentnosti ove varijante", kaže.

U nastavku je objasnio kako se u Izraelu dogodio nagli porast broja slučajeva jer su rano počeli cijepiti Pfizerom i to s razmakom od tri tjedna između doza. Kaže kako se na primjeru Velike Britanije, koja je cijepila s razmakom od dva do dva i pol mjeseca između doza, vidi kako je to bolja strategija i da pruža bolju zaštitu. Ipak, kaže, vidi se učinak cijepljenja u Izraelu jer je broj novoinficiranih veći, ali broj hospitalizacija je manji, dok je u SAD-u, posebno u južnim državama gdje je procijepljenost niska, obrnuto.

"Covid-propusnicama bi država mogla ljude ponukati na cijepljenje"

Na kraju je govorio i o covid-potvrdama. Kaže kako bi ih trebalo uvesti jer su ljudi preuzeli određeni rizik, bez obzira na to koliko mali kada su se cijepili, a sada nemaju nikakvih benefita, i dalje ih tretira kao i necijepljene.

"Nisam za to da se ljudima ograničava kretanje. Ja sam za da se svima dopusti kretanje, ali ne na isti način, nego da oni koji imaju covid-potvrde mogu posjećivati kina, koncerte, ali za one koji nisu cijepljeni postoje brzi antigenski testovi koje moraju napraviti na licu mjesta. Vidimo u nekim zemljama da su one odigrale važnu ulogu. Kada su uvedene, vidimo da je Francuska naglo povećala procijepljenost, imaju preko 70% cijepljenih u odnosu na 50% prije dva mjeseca.

Covid-propusnice jesu metoda kojom država može ponukati građane da pristupe cijepljenju. Kada bi se uvele covid-propusnice ili kada bi se zahtijevalo testiranje, mislim da bi ponukalo ljude da se cijepe, ne bi bili prisiljeni, nije im ograničeno kretanje, ali bili bi ponukani", zaključuje.