IGUANE na Bahamima pretvorile su se u slatkoljupce s visokom razinom šećera u krvi zbog ekoturista koji ih hrane grožđem, kazali su znanstvenici i upozorili da se ne zna kako bi to moglo utjecati na zdravlje ovih osjetljivih gmazova.

Iguane s bahamskog otočja Exuma toliko su ovisne o ukusnim poslasticama da na plažu stižu čim čuju turističke brodove.

"Organizatorima turističkih obilazaka to je izvrsna prilika da gostima zajamče da vide ove životinje i ostvare s njima blizak kontakt", kazao je Charles Knapp iz akvarija Johna Shedda u SAD-u.

Konzervatori prirode zabrinuti su jer se zbog ovog neautohtonog voća, koje se iguanama daje nabodeno na ražnjić, veliki gušteri sve manje boje ljudi pa su podložniji krijumčarima životinjama.

No oni koji pomno promatraju ova stvorenja počeli su sumnjati da ovakav način prehrane uzrokuje i druge probleme. Tragove za to našli su u njihovom izmetu.

Iguane koje konzumiraju lišće i voće koje im je priroda namijenila imaju izmet koji znanstvenica Susan French sa Sveučilišta u Utahi uspoređuje s "kubanskom cigarom - nalik lišću zarolanom u smotuljak".

Izgled izmeta iguana koje se hrane grožđem koje im daju turisti  nagnao je istraživače da pomnije promotre utjecaj koji na organizam iguana ima prehrana puna šećera.

Njihovo istraživanje, objavljeno u časopisu Experimental Biology, bavilo se utjecajem koji prehrana bogata glukozom ima na zdravlje obične zelene iguane.

"Ovim smo životinjama davali glukozu jednako često koliko je konzumiraju i iguane u prirodi", rekla je French za AFP. Otkrili su da životinje imaju problema s reguliranjem količine glukoze u krvi.

Štetna navika?

Istraživači su nakon toga otputovali na Bahame i uhvatili 48 iguana s četiri različita otoka, od koji je jedna polovica bila u kontaktu s turistima, a druga je sa zaštićenijih i udaljenijih mjesta na otočju.

Svaka iguana dobila je glukozni napitak nakon čega su im istraživači gotovo cijeli dan pratili količine šećera u krvi.

Otkrili su da su iguane s otoka koje posjećuju turisti imale najviše razine glukoze u krvi, a u organizmu nekih životinja ta se razina zadržavala satima. Iguanama koje nisu bile u kontaktu s ljudima razina glukoze je rasla sporije i brže se vratila u normalu.

Iako su istraživači zaključili da prehrana bogata šećerom utječe na tjelesno stanje iguana, još uvijek se ne zna kakve posljedice ima na njihovo zdravlje.

"Kod drugih vrsta, ovo bi se smatralo patologijom. Da se radi o ljudima ili miševima, mogli bismo reći da je ovo dijabetes", kazala je French i dodala da će se u idućim istraživanjima posvetiti posljedicama koje takva prehrana ima na zdravlje iguana, od imunološkog do reproduktivnog zdravlja.

Istraživače zanima i kako činjenica da su iguane izgubile apetit za domaće biljke utječe na okoliš otoka.

Iguane nisu jedina vrsta na koju utječe to što ih turisti hrane neprimjerenim grickalicama.

Istraživači su 2018. otkrili da kornjače koje na Kanarskim otocima hrane turisti u krvi imaju markere povezane s prevelikom konzumacijom masti i proteina.

Knapp tvrdi da konzervatori razumiju važnost turizma za Bahame, a turistički vodiči pokazali su spremnost da pripaze da iguanama ne škode. 

No u zadnje je vrijeme sve više brodskih turističkih tura, zbog čega je teže kontrolirati ponašaju li se ljudi etično.

"Ne želimo tražiti potpunu obustavu rada, samo želimo informirati ljude kako bismo zajedno razvili održiviji plan", dodao je.