IGOR PETERNEL, član Izvršnog odbora HHO-a i čest komentator političkih zbivanja u opskurnim desničarskim medijima i na HTV-u, pohvalio se prije godinu dana prstacima u svom tanjuru.

Prijavite restorane koji poslužuju prstace na desk@index.hr ili u inbox na našim Facebook stranicama.

Peternel na Instagramu: "Mrzim drukere"

"Neću odati lokaciju! Mrzim drukere", poruka je na Instagram profilu Igora Peternela. Pokušali smo doći do Peternela da nam objasni zašto se hvalio jedenjem zabranjenih prstaca.

Peternel: To nisu prstaci nego kapelunge, šta sad meni vadite staru slamu

Peternel nam se javio putem telefona i ustvrdio da se radi o, citiramo, "zajebanciji".

"To je bila zajebancija. Nisu na tanjuru prstaci nego kapelunge. Restoran je Bonaca. Šta sad meni vadite staru slamu. Prije par godina su u Korkyri HNS-ovci iz Janafa jeli prstace. Slikala ih je Ankica Mamić pa nitko nije objavio", rekao je Peternel za Index.

Inače upravo je Bonaca restoran kojeg je Index nedavno razotkrio kao restoran u kojem se poslužuje ta zabranjena školjka. Također, nije teško uočiti da su na fotografiji koju je objavio Peternel zaista prstaci, a ne kapelunge.

>> VIDEO U zagrebačkom restoranu Bonaca poslužili su nam zabranjene prstace

Podsjetimo, izlov prstaca u Hrvatskoj je zakonski zabranjen još 1995. godine. Lom obale koji nastaje njihovim izlovom, uzrokuje razaranje cijelog staništa životnih zajednica i nestanak autohtonih vrsta. Za obnovu biljnih i životinjskih vrsta potrebna su desetljeća tako da svatko tko sudjeluje u ovoj djelatnosti direktno nanosi štetu hrvatskoj obali i prirodnim ljepotama. Index tjednima pokušava objasniti zašto su prstaci izuzetno važan dio podmorja i kakva se šteta čini njihovim izlovom samo zbog toga da se mogu poslužiti gostima u restoranima.

Skupljanje prstaca uništava obalu 

Prvo smo u velikom tekstu objasnili što prstaci znače za Jadransko more i kakva se šteta čini izlovom i jedenjem prstaca, što je u Hrvatskoj i zakonom zabranjeno. Čitatelje Indexa smo već tada pozvali da prijave restorane koji poslužuju prstace, a probleme smo saželi u dvije temeljne teze:

>> Ne budite snobovsko smeće, ne jedite prstace. Evo kakvu štetu radite

1. Jedenjem prstaca čini se golema, trajna, laičkom oku često nevidljiva šteta,

2. Njihova konzumacija nepotreban je, primitivan i barbarski snobizam.

Prije svega, ponovimo još jednom zašto su prstaci zabranjeni.

Europski prstac (Lithophaga lithophaga) jedan je od najčešćih i najpoznatijih školjkaša u sjeveroistočnom Atlantiku i Mediteranu, uključujući Jadran. U stijenama plitkih voda sjevernog Jadrana maksimalna gustoća kolonija u kojima žive kreće se oko 1500 jedinki po četvornom metru. No prosjek je mnogo manji, a raste vrlo sporo tako da mu je za dostizanje dužine od oko 5 cm potrebno između 18 i 36 godina.

Naši stručnjaci procjenjuju da im je životni vijek između 54 i 80 godina, a maksimalna dužina između 8 i 12 cm. Uglavnom se poslužuju veliki, rijetko manji od 7 cm.

Nisu zaštićeni zato što su ugrožena vrsta, nego zato što je za njihovo prikupljanje neophodno razbijanje kamene obale. Naime, oni tijekom života u stijenama za koje su se pričvrstili kiselinom buše rupe u kojima rastu, a iz njih ih je uglavnom nemoguće izvući. To im pruža zaštitu od prirodnih predatora, ali ne i od ljudi koji ih vade raznim oruđima, čak i pneumatskim čekićima koji rade na zrak iz boce.

Vađenje prstaca šteti cijelom ekosustavu - od alga do riba

Razbijanjem kamena na obali uništava se cijeli ekološki sustav - od biljaka i životinja koje žive u stijenama, preko onih koje žive, hrane se i skrivaju na njima, do onih koje ovise o organizmima sa stijena. Primjerice, tu spadaju alge, račići koji žive u napuštenim rupama prstaca, mikroorganizmi, moruzgve i vlasulje, a indirektno i hobotnice te ribe plićaka poput salpi, špara i kneza.