index.hr index.hr

ICTY objavio optužnicu protiv Brale na traženje tužiteljstva

16:34, 13. listopada 2004.
HAŠKA optužnica protiv bosanskog Hrvata Miroslava Brale Cicka, koja je bila zapečaćena gotovo devet godina, objavljena je u srijedu na temelju zahtjeva Tužiteljstva u kojemu je, među ostalim, navedeno da će objavljivanje optužnice "povećati izglede za njegovo uhićenje".

Tužiteljstvo je u podnesku od 7. listopada zatražilo objavljivanje optužnice i reaktviranje naloga za uhićenje Brale navodeći među razlozima i "povećanje izgleda za njegovo uhićenje" stoji u odluci suca O-Gon Kwona o objavljivanju optužnice, kazao je u telefonskom razgovoru glasnogovornik ICTY-a Jim Landale.

U optužnici od 2. studenog 1995., Bralu se u 21 točki tereti po individualnoj odgovornosti za kršenje ratnog prava i običaja i teške povrede Ženevskih konvencija, počinjene tijekom hrvatsko-bošnjačkog sukoba u Lašvanskoj dolini u proljeće 1993.

Bralo, koji je bio pripadnik postrojbe HVO-a "Džokeri", optužen je za nezakonito zatvaranje bošnjačkih civila, nečovječno i okrutno postupanje, mučenje i ubijanje troje zarobljenika te za višestruko silovanje i mučenje jedne zarobljene Bošnjakinje.

Na upit o neusklađenosti te optužnice iz 1995. s današnjom praksom ICTY-a da se potvrđuju samo optužnice protiv najviših vojnih i političkih dužnosnika, Landale je kazao da "to baš nije tako, jer je on optužen i mora biti uhićen i prebačen u Haag".

Napomenuo je kako nakon prebacivanje optuženog u Haag Tužiteljstvo može predložiti ustupanje njegovog suđenja pravosuđu u BiH prema Pravilu 11 bis, ali da to i ne mora biti slučaj.

Glasnogovornica Tužiteljstva Florence Hartmann nije željela komentirati "izglede za uhićenje" Brale, ističući da je nalog za uhićenje aktiviran i da je on otprije u rukama nadležnih tijela.

"Tužiteljica očekuje da nalog za uhićenje bude izvršen i da Bralo bude uhićen", kazala je Hartmann.

Ona također odbila komentirati nusklađenost optužnice protiv običnog vojnika s današnjom politikom ICTY-a, kao ni da li će Tužiteljstvo predložiti ustupanje njegovog suđenja.

U optužnici, koja u skladu s praksom iz 1995. ima samo pet stranica, navodi se da je između 21. travnja i 10. svibnja 1993. Bralo (37) u suradnji s drugim vojnicima HVO-a, vršio uhićenja i zatvaranja bošnjačkih civila i tjerao te civile da kopaju rovove kod sela Kratine. Opisano je njegovo sudjelovanje u likvidaciji tri zarobljena civila, kao i višestruko silovanje i iživljavanje nad zarobljenom Bošnjakinjom, na koje se odnosi 13 točaka optužnice.

Njegovo ime spominjano je u više haških predmeta vezanih za ratne zločine u Lašvanskoj dolini, kao što su suđenja Anti Furundžiji, Zlatku Aleksovskom i generalu Tihomiru Blaškiću.

Uz Bralu je vezan i kuriozitet o kojem je 1997. izvijestio Washington Post. U srpnju te godine pokušao se predati vojnicima SFOR-a u Vitezu, rekavši da je za vrijeme hrvatsko-bošnjačkog sukoba počinio nekoliko ubojstava. No nizozemski vojnici, kojima se prijavio, samo su zapisali njegovu adresu, rekavši da mu se ime ne nalazi na popisu ICTY-a. Iz Haaga su ipak tražili uhićenje no lokalni zapovjednik SFOR-a, Amerikanac, to nije odobrio.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Homepage nacije.
Imate važnu priču? Javite se na desk@index.hr ili klikom ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Želite raditi na Indexu? Prijavite se ovdje.
Učitavanje komentara