SVETA Stolica priznala je Republiku Hrvatsku 13. siječnja 1992., u trenutku kada je rat još bjesnio, a međunarodna zajednica bila podijeljena oko brzine i načina priznavanja novih država nastalih raspadom Jugoslavije. Taj je datum ostao zapamćen kao jedan od ključnih trenutaka u međunarodnoj afirmaciji hrvatske državnosti, ne samo zbog formalnog čina priznanja, nego i zbog političke i moralne težine koju je imala odluka Vatikana.

Odluku o priznanju donijela je Sveta Stolica, jedinstveni subjekt međunarodnog prava koji, iako teritorijalno malen, ima izniman diplomatski utjecaj i razvijenu mrežu odnosa diljem svijeta. U vatikanskoj noti o priznanju jasno je izražena potpora pravu hrvatskog naroda na samoodređenje, kao i zabrinutost zbog humanitarne katastrofe i stradanja civila u ratu.

Odluka o priznanju Hrvatske

Istoga dana, 13. siječnja 1992., ministri vanjskih poslova zemalja članica Europske zajednice donijeli su političku odluku o priznanju Hrvatske. Ipak, u javnosti i kolektivnom pamćenju često se razlikuju dvije faze: dan donošenja odluke i dan njezine pune diplomatske primjene. Zbog toga se u Hrvatskoj 15. siječnja obilježava kao Dan međunarodnog priznanja, kada su priznanja država Europske zajednice stupila na snagu u formalnom i operativnom smislu.

Upravo ta nijansa često dovodi do zabune u interpretacijama, no činjenica ostaje da su Sveta Stolica i Europska zajednica odluku o priznanju Hrvatske donijele istoga dana. Vatikansko priznanje pritom se u brojnim analizama ističe kao posebno važno jer je došlo u trenutku kada su mnoge države još vagale političke posljedice takvog poteza.

Diplomatska podrška Vatikana

Sveta Stolica nije se ograničila samo na formalni čin priznanja. Tijekom 1991. i 1992. Vatikan je, preko diplomatskih kanala i javnih poruka pape Ivana Pavla II., kontinuirano pozivao na prekid nasilja, poštivanje međunarodnog prava i zaštitu civila. Takva je pozicija dodatno učvrstila međunarodni legitimitet Hrvatske u najosjetljivijoj fazi njezina osamostaljenja.

Uspostava punih diplomatskih odnosa između Hrvatske i Svete Stolice otvorila je put i kasnijim ugovorima koji su regulirali odnose države i Katoličke Crkve, potpisanima sredinom 1990-ih.