I Hrvatsku može pogoditi razorni potres, a posljedice bi bile katastrofalne

14:47, 14. siječnja 2010.

Tekst: J. Dragišić
Foto: AFP/Seizmološka služba Hrvatske

Tekst se nastavlja ispod oglasa

STRAVIČNI potres na Haitiju, u kojemu su poginuli deseci tisuća ljudi naveo je mnoge da se zapitaju može li se nešto slično dogoditi i u Hrvatskoj. Kratki odgovor je: Može. Bi li takav potres imao jednako teške posljedice? Teško je reći.

"Tako nešto je, ako ćemo jednostavno, moguće, i to na više mjesta u Hrvatskoj. Osobno sam bio svjedok potresa slične magnitude u Crnoj Gori u 70-im godinama. U Hrvatskoj su najugroženiji grad Zagreb i okolica, te Dubrovnik i njegova okolica. To su prve točke o kojima možemo pričati. Postoji cijeli niz drugih područja, ali ovo su dva najviše naseljena i najosjetljivija područja", rekao je za Index Mr. sc. Ivo Allegretti iz Seizmološke službe RH sa Geofizičkog odsjeka PMF-a u Zagrebu.

Snažni potresi koji su se već dogodili

Seizmolozi su vrlo oprezni oko moguće opasnosti koja prijeti Hrvatskoj. U svibnju 2009. je, na nalog Vlade, Državna uprava za zaštitu i spašavanje složila dokument naziva Procjena ugroženosti Republike Hrvatske od prirodnih i tehničko tehnoloških katastrofa i velikih nesreća, a jedan dio tog dokumenta bavi se i ugroženošću od potresa. Područje Hrvatske, navodi se u toj procjeni, odlikuje se izraženom aktivnošću, a podaci o snažnim potresima bilježe se od 4. stoljeća. Dva snažna potresa bila su intenziteta 10 po Mercalli-Cancani-Siebergovoj ljestvici. Prvi je u 361. godine potopio grad Cissu (danas Caska) na otoku Pagu, a drugi je 1667. prouzročio gotovo potpuno rušenje Dubrovnika i smrt oko 3,000 ljudi. Od 361. godine do danas zabilježen je 21 potres intenziteta 9 po MCS ljestvici. Najpoznatiji od njih prouzročio je ozbiljna razaranja u Zagrebu 1880. godine, a najnoviji je pogodio poručje 1996. između Stona i Slanoga, te prouzročio 2,000 dodatnih manjih potresa. Ako govorimo o kompletnom opsegu potresa zabilježenih od 361. godine, onda govorimo o brojci od nekoliko stotina tisuća potresa.

"Po karti očekivanih maksimalnih intenziteta potresa MSK-64 (Medvedev-Sponheuer-Karnik), za povratno razdoblje 500 godina, u Hrvatskoj se svih 20 županija i Grad Zagreb nalaze u seizmičkom području u rasponu od VI do IX stupnja", navodi se u procjeni, a u području koje je u opasnosti od pustošnih potresa nalazi se devet županija, i to Grad Zagreb, Zagrebačka, Krapinsko-zagorska, Sisačko-moslavačka, Splitsko-Dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska, Brodsko-posavska, Požeško-slavonska i Bjelovarsko-bilogorska županija. U područjima u kojima je moguć potres intenziteta 10 po MCS ljestvici živi gotovo milijun ljudi, ili 21 posto stanovništva Hrvatske.

Zastarjeli podaci

O procjenama udara potresa i mjerama zaštite koje bi trebalo napraviti teško je detaljno govoriti, najviše zbog zastarjelosti podataka, upozorava magistar Allegretti: "O procjenama gubitaka života i štete teško je govoriti 'iz rukava'. Ako kažem da ovako jaki potresi izazivaju veće štete na starijim ili lošije građenim zgradama, nisam rekao ništa novoga. Koliko je kvalitetnih zgrada, nije mi poznato, ali bojim se da je aseizmički građenih zgrada jako malo. Ono što Hrvatskoj generalno nedostaje je korištenje seizmoloških podataka. U cijelom svijetu, pogotovo u bogatijem dijelu, za velika osjetljiva područja kao što su gradovi, ili posebno naseljena područja, postoje karte mikroseizmičkih rajonizacija. Za grad Zagreb bilo je više takvih pokušaja, ali to su nedetaljne karte. Neke stvari se poduzimaju, ali tek smo na početku. Naravno, kako znanost ide naprijed, ti se podaci koriste na sve modernije načine, obrađuju se novim metodama i sa novim saznanjima, ali važno je napomenuti da se podatke mora obrađivati ponovno i ponovno da bi se sve bolje i bolje spoznavala opasnost od potresa".

Veliko razaranje

Državna uprava za zaštitu i spašavanje u svojoj je procjeni dala neke podatke. "Grubi zaključak može se iskazati matricom oštećenosti stanova izgrađenih samo do 1964. godine za one županije koje su navedene da se nalaze u seizmičkom području 10. stupnja , gdje bi 50 posto, tj. 124,578 stanova (od ukupno 249,155) bilo znatno oštećeno, mnogi bi se srušili, a veći dio bio bi nepodoban za stanovanje, što daje, ako se uzme državni prosjek od 3,09 stanovnika po jednoj stambenoj jedinici, ukupno 384,946 osoba. Ako potres obuhvati područje jedne od županija, dobiva se prosjek od 42,772 ugrožene osobe. Od tog broja određeni postotak osoba bi poginulo, a ranjeni i ostali privremeni beskućnici bili bi evakuirani i zbrinuti", navodi se u dokumentu. Kao mjere zaštite i prevencije treba provesti seizmološka istraživanja, napraviti karte mikrozoniranja za sva naselja u kojima ima više od 50,000 stanovnika, provesti detaljno urbanističko planiranje, vršiti proračune konstrukcija i nadzor nad izgradnjom. Jako malo toga dosad je učinjeno.

"Primarne katastrofalne posljedice "

"Mi ne možemo govoriti samo o seizmički aktivnim točkama, to su cijela područja koja su više ili manje seizmična. Problem je, kao što sam rekao, u tome što su podaci strukovno zaostali i nedovoljno kvalitetno obrađeni. Mi imamo dobre podatke, ali njih treba moderno obraditi, jer radi se o području znanosti koje svakim danom velikim koracima napreduje, i ako se na trenutak zastane, puno se propusti", rekao je magistar Allegretti.

Ultimativnu ocjenu problema koji bi pogodili Hrvatsku dala je Državna uprava za zaštitu i spašavanje u svojoj procjeni, i s njom zaključujemo ovaj tekst: "Takav odnos površina i broja stanovnika u potresu daju primarne katastrofalne posljedice, kao što su veliki postotak oštećenosti građevina, prekide komunikacija, zatrpane prometnice, veliki broj povrijeđenih i mrtvih, veliki broj evakuiranih itd. te sekundarne katastrofalne posljedice kada će se broj ugroženog stanovništva povećati uslijed pratećih nesreća koje tada nastaju, kao što su eksplozije, požari, poplave, klizišta i odroni, nekontrolirano ispuštanje otrovnih plinova i tvari u okoliš te nastanak epidemija i epizotija".

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.