HRVATSKA proizvodi manje hrane nego prije ulaska u Europsku uniju (EU), produktivnost poljoprivrede je smanjena, a uvoz hrane snažno raste, upozorili su iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) te poručili kako su produktivnost, investicije i upravljanje zemljištem ključni za smanjenje uvozne ovisnosti.

U analitičkom prilogu Fokus tjedna naveli su da aktualna energetska kriza povećava rizik rasta cijena prehrambenih proizvoda, kako hrana ponovno postaje jedno od ključnih pitanja gospodarske i sigurnosne otpornosti država, a zemlje sa stabilnom proizvodnjom i razvijenom prehrambenom industrijom otpornije su na geopolitičke šokove, rast cijena i poremećaje tržišta. No, Hrvatska se, kažu u HUP-u, "još uvijek ponaša kao da je opskrba hranom dugoročno zajamčena".

Poljoprivredna politika, kako su naveli, desetljećima se vodila administrativno i proceduralno, proizvodnja, produktivnost i dugoročna samodostatnost bile u drugom planu pa danas trpimo ozbiljne posljedice.

"Fokus je bio na povlačenju 10 milijardi eura od ulaska u EU i natječajima, a znatno manje na tome što Hrvatska želi proizvoditi, gdje povećati samodostatnost i kako razviti konkurentnu prehrambenu industriju. Stoga ne iznenađuje da je vrijednost poljoprivredne proizvodnje u 2025. oko 14 posto niža nego pred ulazak u EU 2013. te 25 posto niža nego 2012. godine. Produktivnost rada pala je oko 19 posto u odnosu na 2013. te više od 23 posto u odnosu na 2012. godinu", ističe se u Fokusu tjedna autora Ivana Odrčića, Josipe Filaković, Hrvoja Stojića.

Dodatni pritisak, kako su naveli, stvara i snažan rast troška rada od 12,1 posto u 2025., višestruko iznad rasta vrijednosti proizvodnje od 2,7 posto.

Rast ovisnosti o uvozu

Unatoč rastu udjela troška rada u prihodima TOP20 poljoprivrednih kompanija za dva postotna boda u dvije godine, sektor je značajno povećao ulaganja za čak šest posto prihoda u dvije godine, no s obzirom na stagnirajuću nisku dobit jasno je da postojeća ulaganja nemaju učinak na povećanje proizvodnje i ne donose rezultate.

"A poticaji uglavnom ne dobiju stvarnih robni proizvođači već u dobroj mjeri imaju karakter socijalnih transfera", ističu u HUP-u.

Zabrinjava, kažu, i rast ovisnosti o uvozu hrane. Deficit vanjskotrgovinske razmjene poljoprivredno prehrambenim proizvodima od 2013. je, kako su naveli, gotovo utrostručen na tri milijarde eura u 2025. godini.

Najveće pogoršanje događa se u sektorima više dodane vrijednosti i najveće prehrambene važnosti. Kod voća i povrća deficit je porastao s oko 205 milijuna eura na više od 500 milijuna eura godišnje. Hrvatska je u 2025. izvezla oko 230 milijuna eura voća i povrća, dok je uvoz dosegnuo gotovo 738 milijuna eura, navode iz HUP-a.

Problem predstavlja i regulatorna nepredvidivost sustava kao i činjenica da se poljoprivreda i prehrambena industrija još uvijek promatraju odvojeno, iako, kako su kazali, bez snažne domaće proizvodnje nema stabilne domaće prerade, povećanja dodane vrijednosti ni izvoza.

"Nužna jasna strategija proizvodnje hrane, upravljanja zemljištem i razvoja prehrambene industrije"

Iz HUP-a upozoravaju kako "nisu dovoljne nedavne parcijalne izmjene pravilnika o potporama za ulaganja u primarnu proizvodnju i preradu, nego jasna strategija proizvodnje hrane, upravljanja zemljištem i razvoja prehrambene industrije s ciljem povećanja domaće proizvodnje i smanjenja uvozne ovisnosti".

Smatraju kako državno poljoprivredno zemljište mora postati razvojni alat kroz dodjelu stvarnim proizvođačima, uz jasne kriterije i dugoročnu sigurnost korištenja, jer bez toga nema ulaganja u proizvodnju, navodnjavanje, modernizaciju, preradu i produktivnost.

Sustav potpora treba usmjeriti prema prioritetnim sektorima i tržišnoj proizvodnji, a investicijske potpore vezati uz stabilniju i cjenovno prihvatljivu domaću proizvodnju hrane, veću konkurentnost, jačanje prehrambene industrije i smanjenje uvozne ovisnosti.

Nužno je, kažu, smanjiti administrativna i fiskalna opterećenja te porezno rasteretiti osnovne prehrambene proizvode na razine zemalja u okruženju.

"Snažnija domaća proizvodnja preduvjet je razvoja prerade i proizvoda više dodane vrijednosti. Bez predvidivog regulatornog okvira, jasnih razvojnih prioriteta i političke volje za provedbu reformi Hrvatska neće zaustaviti pad domaće proizvodnje hrane", poručili su iz HUP-a.