TRGOVINSKI sporazum EU - Mercosur velika je prilika za Europsku uniju (EU), no predstavlja rizik za hrvatsku poljoprivredu, jer dolazi u nepovoljnom trenutku za nju, ističe se u HUP-ovoj publikaciji Fokus tjedna.

"Iako sporazum EU–Mercosur donosi koristi na razini EU-a, za hrvatske poduzetnike dolazi u nepovoljnom trenutku, jer domaća poljoprivreda stagnira, produktivnost pada, a sektor ulazi u otvaranje tržišta bez dovoljnog obujma proizvodnje i investicijske potpore. Ključni problem nije slobodna trgovina, već strukturna nekonkurentnost i regulatorni okvir koji destimulira ulaganja te onemogućuje ravnopravne uvjete poslovanja", upozorili su iz HUP-a.

EU je, kako su naveli iz HUP-a, nakon 25 godina pregovora osigurala većinu za potvrdu sporazuma s Mercosurom, najvećim područjem slobodne trgovine na svijetu.  Sporazum otvara tržište od 295 milijuna potrošača, uz očekivani rast izvoza EU od 39 posto i ukidanje carina za više od 91 posto izvoza, dok su osjetljivi proizvodi zaštićeni kvotama. 

Protiv sporazuma bili su Francuska, Poljska, Austrija, Irska i Mađarska, a Belgija suzdržana. Istodobno su dogovoreni zaštitni mehanizmi za poljoprivredu u slučaju naglog rasta uvoza iz Brazila, Argentine, Paragvaja i Urugvaja. Poljoprivredna pitanja bila su glavna prepreka sporazumu, iako su uvozne kvote za govedinu i perad ograničene na 1,5 posto, odnosno 1,3 posto proizvodnje EU, uz mogućnost dodatnih mjera, uključujući fond od 6,3 milijardi eura za stabilizaciju tržišta.

Prilike i rizici

"Za Hrvatsku sporazum dolazi u posebno nepovoljnom trenutku. Domaća poljoprivreda stagnira već četiri godine uz pad produktivnosti od 6,6 posto, dok uvoz hrane snažno raste. Izvoz je od 2020. do 2024. porastao s 2,36 na 3,85 milijardi eura, ali je uvoz rastao znatno brže, s 3,21 na 6,44 milijarde eura, zbog čega se negativna bilanca gotovo utrostručila (s 847 milijuna eura na 2,58 milijardi eura), a u prvih deset mjeseci 2025. dosegnula 2,2 milijarde eura", ističe se u Fokusu tjedna.

Na to se, kako se navodi, nadovezuju i mjere ograničenja cijena, uglavnom prehrambenih proizvoda, koje dodatno pritišću domaće poljoprivrednike i prehrambene tvrtke jer im ograničavaju mogućnost pokrivanja rasta troška proizvodnje, rada i energije.

Takav sustav pogoduje rastu uvoza jeftinije robe iz zemalja s nižim proizvodnim troškovima i drugačijim standardima proizvodnje, čime domaći proizvođači dolaze u još nepovoljniji položaj, istaknuli su iz HUP-a.

Navode i kako Hrvatska po strukturi proizvodnje nije konkurentna zemljama Mercosura - površina prosječnog poljoprivrednog gospodarstva je oko 8 hektara (ha), u EU oko 17 ha, dok se u zemljama Mercosura mjere u stotinama, a često i tisućama hektara.

Nije riječ o protivljenju trgovini, već o realnoj zabrinutosti zbog nejednakih uvjeta i kumulativnog pritiska - pada domaće proizvodnje, rasta uvoza i troškova rada i inputa, administrativnih ograničenja cijena i dodatnog otvaranja tržišta, kaže se u Fokusu tjedna.