IAKO je sustav pripreme i provedbe europskih projekata u Hrvatskoj značajno napredovao, još postoje poteškoće pa su potrebni daljnji iskoraci u smjeru transparentnosti, brzine i jednostavnosti, poručeno je u utorak s konferencije "Izazovi i prilike novog razdoblja EU fondova".

Konferenciju, održanu na Dan Europe, organizirala je HUP Udruga profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), a nazočio joj je i resorni ministar Šime Erlić. Glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Irena Weber poručila je da poduzetnici i tijela sustava trebaju primijeniti naučene lekcije iz prošlosti kako bi brže i lakše iskoristili sva dostupna sredstva.

EU fondovi predstavljaju veliku priliku za ulaganja u inovacije i stvaranje dodatne vrijednosti za poduzetnike, a pomoću njih se u kratkom roku može dostići razina profitabilnosti i konkurentnosti kakvu imaju konkurenti na europskom tržištu, rekla je Weber.

"Sustav pripreme i provedbe EU projekata je napredovao"

HUP je upravo zato u prijedlogu deset ključnih reformi za ovo desetljeće naglasak stavio i na preraspodjelu europskih sredstava u korist privatnih investicija, kao i na postizanje ciljeva zelene tranzicije, istaknula je Weber.

"Jedino kontinuiranim i partnerskim dijalogom svih dionika sustava EU fondova, napravit ćemo neophodni iskorak ka zajedničkom cilju, a to je da provedba projekata bude transparentnija, brža i jednostavnija", zaključila je Weber.

HUP EUPRO okuplja istaknute konzultantske tvrtke specijalizirane za pripremu i provedbu EU projekata, a predsjednica tog granskog HUP-ovog udruženja Natalija Zielinska ocijenila je da je sustav pripreme i provedbe europskih projekata u Hrvatskoj značajno napredovao, no da još uvijek postoji niz poteškoća s kojima se korisnici, konzultanti i nadležna tijela susreću.

"Trebamo imati jedan univerzalni protokol"

Kada je riječ o konkretnim prijedlozima za unaprjeđenje, Zielinska je, između ostalog, apostrofirala nužnost "unifikacije" procedura pripreme i provedbe projekata. Naime, kako je navela, trenutno postoji nekoliko operativnih programa, a svaki od njih prati drugačiji način odobravanja sredstava, što ne bi trebao biti slučaj. 

"Mi kao korisnici trebamo imati jedan univerzalni protokol, koji definira pravila igre", poručila je Zielinska. Tu je i potreba još veće transparentnosti sustava, u smislu da kriteriji bodovanja i načini dodjele budu dostupni javnosti. 

"Primjerice, nakon završetka određenog postupka dodjele, treba biti javno objavljena lista 'sretnih dobitnika', to jest poduzetnika, ali isto tako i ostvareni bodovi, kako bi se mogla dobiti široka slika o cjelokupnom sustavu", smatra Zielinska.

Poljska je prva po povlačenju europskih sredstava

Istaknula je i potrebu jasnog postavljanja i pridržavanja pravila i rokova u procesu provedbe natječaja, kao i komunikaciju s ključnim dionicima, pri čemu je kao neophodnu izdvojila pravovremenu najavu natječaja sa što više informacija o uvjetima. Ocijenila je i da dijalog sustava putem "pitanja i odgovora", koji ima za cilj pojašnjavanje natječaja, nije na zadovoljavajućoj razini.

Zielinska je Poljakinja, a istaknula je da je Poljska prva po povlačenju europskih sredstava, što je ponajprije rezultat toga da već u samom procesu programiranja i donošenja ključnih odluka i strategija sudjeluje široka javnost.

Primjerice, ocijenila je Zielinska, u Hrvatskoj je takav koncept izostao kod programiranja Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), dok su u Poljskoj kroz godinu dana provođena javna savjetovanja s brojnim dionicima, pa tako i lokalnim jedinicama i poslodavačkim udrugama, kako bi program naposljetku odgovarao konkretnim potrebama korisnika.

Erlić najavio ulaganja

"U Hrvatskoj još uvijek nedostaje dovoljno kvalitetan dijalog i transparentnost u donošenju ključnih odluka", ocijenila je. Ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić je izjavio da se do kraja godine kroz kohezijsku omotnicu nove financijske perspektive 2021.-2027. može očekivati objava pet do šest natječaja, upravo namijenjenih poduzetnicima, koji će se, primjerice, odnositi na inovacijske vaučere, ulaganja u industrijsku tranziciju, klastere i sl.

Prvi se natječaj očekuje za mjesec do dva, a Erlić je poručio da su mogućnosti za poduzetnike i cijeli javni sektor veće nego ikad prije s obzirom na to da je iz svih dostupnih europskih izvora Hrvatskoj na raspolaganju oko 25 milijardi eura, pri čemu na novi Višegodišnji financijski okvir (VFO) otpada devet milijardi eura.

Kao područja u kojima će se ponajprije poticati ulaganja Erlić je, između ostalog, naveo zelenu tranziciju, digitalizaciju, nove tehnologije, istraživanja i razvoj, pametne vještine i unaprjeđenje poslovne konkurentnosti. "To su ključna područja u koja će se sredstva kanalizirati u sljedećih 4-5 godina", izjavio je.

"Hrvatska može biti ponosna"

Napomenuo je da Hrvatska ove godine završava prvu financijsku perspektivu 2014.-2020., a trenutno je na 83 posto iskorištenosti sredstava od raspoloživih 11.33 milijarde eura.

Niz realiziranih europskih projekata, njih dosad više od deset tisuća, unaprijedio je zajednice, gradove, županije, poslovni i javni sektor, na što Hrvatska može biti ponosna, a time je i korak bliže najrazvijenijim zemljama Europe, istaknuo je Erlić.

Izvijestio je i da su poduzetnici do sada putem operativnog programa za konkurentnost i koheziju realizirali oko 14 milijardi kuna direktnih ulaganja, pri čemu je otvoreno oko 11 tisuća novih radnih mjesta.