HRVATSKA bi u idućih deset godina mogla imati manjak od oko 327.000 radnika ako se ne promijene postojeće politike, upozorava Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Na tu se procjenu poziva Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) u strategiji poslovanja do 2030., u kojoj predviđa rast zaposlenosti i pad nezaposlenosti, ali i upozorava na starenje stanovništva i sve manje radno sposobnih ljudi.

Prema projekcijama HZZ-a, broj zaposlenih trebao bi porasti s 1.73 milijuna u 2025. na 1.84 milijuna do 2030., odnosno za gotovo 110.000. Projekcije se temelje na pretpostavci godišnjeg rasta BDP-a od 2.5 posto, uz povećanje zaposlenosti za 30.000 do 35.000 osoba godišnje.

Do 2030. manje od 60.000 nezaposlenih

HZZ očekuje da će broj nezaposlenih pasti s prosječnih 81.000 u 2026. na manje od 60.000 do 2030. Procjenjuje da je donja granica oko 50.000 nezaposlenih jer određena razina nezaposlenosti postoji čak i kada gotovo svi koji žele raditi imaju posao.

Broj korisnika novčane naknade trebao bi ostati između 20.000 i 26.000, ali će njihov udio među nezaposlenima rasti. Očekuje se manje mladih i dugotrajno nezaposlenih, a više iskusnih radnika koji privremeno ostaju bez posla između dva zaposlenja.

HZZ upozorava da hrvatsko tržište rada ulazi u fazu zasićenja. Zbog starenja stanovništva daljnji rast zaposlenosti sve će više ovisiti o stranim radnicima i većoj produktivnosti. Potreba za stranim radnicima već raste, osobito u građevinarstvu, turizmu, prometu, industriji i uslužnim djelatnostima. HZZ pritom naglašava važnost uključivanja domaće radne snage i razvoja potrebnih vještina.

Gotovo sve hrvatske županije gube stanovništvo

OECD upozorava da će se udio starijih stanovnika nastaviti povećavati do 2050. godine. Prema projekcijama, tada će u 20 hrvatskih županija na svaka dva radno sposobna stanovnika dolaziti jedan stariji od 65 godina. Godine 2022. nijedna županija nije bila u takvoj situaciji.

Prema projekcijama, stanovništvo će se smanjivati u svim županijama osim Zadarske i Grada Zagreba. Najveći pad predviđa se u Vukovarsko-srijemskoj županiji, koja bi do 2050. mogla izgubiti oko 40 posto stanovnika. Udio općina s manje od 2000 stanovnika u deset godina porastao je s 29 na 37 posto. OECD upozorava da takvi trendovi stvaraju velike razlike među regijama.

Dok u nekim područjima postoji višak radne snage, u gradovima i na obali kronično nedostaje radnika.  Hrvatska od 2021. bilježi više doseljenih nego odseljenih, no OECD upozorava da doseljavanje samo po sebi ne može zaustaviti demografski pad zbog niskog nataliteta i duljeg životnog vijeka. Zato su, uz useljavanje radnika, potrebne mjere integracije, priznavanje njihovih kvalifikacija i bolje usmjeravanje prema regijama u kojima nedostaje zaposlenih.

Hrvatskoj bi moglo nedostajati 327.000 radnika

OECD procjenjuje da bi Hrvatskoj bez promjene politika u sljedećem desetljeću moglo nedostajati oko 327.000 radnika. Istodobno bi se izdvajanja za mirovine i zdravstvenu skrb za starije mogla udvostručiti do 2061. To znači sve manje poreznih obveznika i sve više korisnika javnih sustava.

Zbog toga će se veća pozornost morati posvetiti zapošljavanju starijih osoba, žena, mladih i povratnika iz inozemstva, produljenju radnog vijeka i povećanju produktivnosti. OECD kao jedan od glavnih rizika ističe usporavanje produktivnosti. Bez njezina snažnijeg rasta, dugoročni rast BDP-a po stanovniku u zemljama OECD-a, uključujući Hrvatsku, mogao bi usporiti za oko 40 posto.

"Bez snažnih, koordiniranih i teritorijalno diferenciranih politika, Hrvatska ulazi u razdoblje trajnog manjka radne snage, usporavanja rasta i fiskalnog pritiska - čak i uz nisku nezaposlenost. Drugim riječima, problem tržišta rada više nije nezaposlenost, nego nedostatak ljudi, vještina i produktivnosti", navodi se u analizi.

HZZ upozorava i na utjecaj novih tehnologija i umjetne inteligencije. Prema međunarodnim procjenama, do kraja desetljeća digitalne tehnologije utjecat će na oko 86 posto radnih mjesta. Automatizacija bi mogla zamijeniti do petine postojećih poslova, ali i otvoriti nova radna mjesta u znanosti, tehnologiji, informatičkom sektoru i internetskoj trgovini.

Samo pet posto hrvatskih umirovljenika nastavlja raditi

HZZ podsjeća da je mirovinskom reformom iz lipnja 2025. olakšan rad umirovljenika. Omogućen je rad na puno radno vrijeme uz polovicu mirovine ili rad na pola radnog vremena uz punu mirovinu. Obrtnici također mogu nastaviti raditi u vlastitom obrtu nakon umirovljenja.

Prema podacima Eurostata za 2023., u Hrvatskoj nakon umirovljenja radi oko pet posto umirovljenika, dok je prosjek EU-a oko 13 posto. HZZ očekuje i smanjenje iseljavanja te povećanje povratka hrvatskih građana iz inozemstva zbog rasta životnog standarda, kupovne moći i povoljne sigurnosne situacije.

Poslodavcima nedostaju kvalificirani radnici

Unatoč niskoj nezaposlenosti, poslodavci teško pronalaze kvalificirane radnike, osobito u turizmu, ugostiteljstvu, građevinarstvu, zdravstvu, obrazovanju i socijalnoj skrbi. Istodobno dio nezaposlenih teško dolazi do posla zbog zastarjelih ili nedovoljnih kvalifikacija.

HZZ zato naglašava važnost usavršavanja, prekvalifikacija i cjeloživotnog obrazovanja, u kojem Hrvatska zaostaje za prosjekom EU-a. Do 2030. taj se zaostatak planira smanjiti obrazovnim vaučerima, osposobljavanjem na radnom mjestu i programima razvoja digitalnih i zelenih vještina. HZZ zaključuje da će se ubuduće sve više baviti kvalifikacijama, vještinama i upravljanjem radnom snagom, a manje samom nezaposlenošću.