Foto: AFP

HRVATSKO zakonodavstvo o GMO-ima jedno je od restriktivnijih u Europi, kako u pogledu sadnje GMO-usjeva, tako i u pogledu mogućnosti da se hrana koja sadrži GMO-e pušta na tržište.

Jedan je to od zaključaka donesenih na okruglom stolu o mogućem utjecaju pridruživanja EU na hrvatsko zakonodavstvo i politiku prema genetski modificiranim organizmima koji je održan danas u Zelenoj akciji.

U praksi u Hrvatskoj, rečeno je na okruglom stolu, nije dozvoljena sadnja GMO-usjeva, a što se tiče hrane za ljude ona mora biti odgovarajuće označena ukoliko sadrži više od 0,9 posto GMO sastojaka, što je u skladu s propisima EU-a, no dobra je vijest da u cijeloj Europi trgovinski lanci ni ne drže GMO proizvode zbog nezainteresiranosti kupaca.

Unatoč tome što je hrvatsko zakonodavstvo o GMO-ima jedno od restriktivnijih u Europi, zasada nema razloga da ono i u slučaju hrvatskog pristupanja EU ne ostane, u svojoj biti, isto. Zapravo, u većini zemalja članica GMO usjevi se u praksi ne siju, te postoje primjeri zemalja članica čije je zakonodavstvo jednako restriktivno kao Hrvatsko, zaključeno je na okruglom stolu.

Također, javnost u Europskoj uniji najvećim je dijelom protiv GMO-a, a tu je i nezanemariv utjecaj nevladinih organizacija čije su kampanje u posljednjih 20-ak godina očito dale rezultata te je najveći dio Europske unije ostao slobodan od GMO usjeva, ističe se.