ČAK 31 POSTO visokoreligioznih osoba u Hrvatskoj u potpunosti se slaže s tvrdnjom da farmaceutske tvrtke skrivaju opasnosti od cjepiva, a 35 posto ih se složilo s time da ljudi vjeruju znanstvenicima više nego što bi trebali, piše Jutarnji list.

To je samo jedan od pokazatelja istraživanja Model deficita i kontekstualni modeli skepse prema cijepljenju: test medijacijskih putanji, koje su proveli Željko Pavić, Emma Kovačević, Adrijana Šuljok, Juraj Jurlina, Maja Miškulin, Aida Mujkić i Ivan Miškulin, sociolozi i stručnjaci s područja javnog zdravstva koji dolaze s Filozofskog fakulteta u Osijeku, Medicinskog fakulteta u Osijeku, Medicinskog fakulteta u Zagrebu te Instituta društvenih znanosti u Zagrebu.

"Cilj nam je bio pokušati otkriti tko se protivi cijepljenju, odnosno postoje li u tom pogledu razlike između klasičnih i covid-cjepiva. Naime, iako je povjerenje u znanost i znanstvenike godinama u padu, nastankom pandemije covida-19 kriza povjerenja postala je očita. Skepsa prema cijepljenju i odbijanje cijepljenja djece postojali su i prije pandemije, no tijekom nje su paradoksalno povećani", kaže prof. dr. sc. Pavić, sociolog s Filozofskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, o motivima znanstvenika da se upuste u ovakvo istraživanje.

Sumnja u nova cjepiva

Proveli su ga na online panelu, odnosno nacionalno reprezentativnom kvotnom uzorku punoljetnih građana Hrvatske (N = 1500). Kvotni uzorak određen je prema spolu, dobi, veličini naselja i regiji, a struktura je odgovarala demografskim obilježjima stanovništva Republike Hrvatske. Istraživanje je provedeno u srpnju 2022. godine, a rad je nedavno objavljen u časopisu Sage Open.

Inače, istraživanje je provedeno u sklopu istraživačkog projekta koji financira Hrvatska zaklada za znanost, čiji je voditelj profesor Pavić. Kad je riječ o cijepljenju protiv covida-19, istraživanje je pokazalo da se oko 26 posto osoba odbilo cijepiti protiv te bolesti, a 15 posto ih nije bilo sigurno što napraviti, odnosno odgađali su odluku o cijepljenju. S druge strane, samo oko sedam posto osoba nije se složilo s tvrdnjom da su cjepiva dobar način da se djeca zaštite od infektivnih bolesti.

"Razlog ovakvih razlika u podršci covid i dječjim cjepivima vjerojatno se krije u sumnji u nova cjepiva, što je vidljivo iz toga da čak oko 40 posto osoba smatra da novorazvijena cjepiva nose mnogo više rizika od starijih.

Naime, cjepiva protiv covida razvijana su vrlo brzo i u specifičnim okolnostima. Naša istraživačka skupina već je u jednom prijašnjem istraživanju ustanovila da je brzina razvoja cjepiva dovela do sumnji u njihovu kvalitetu i motive koji stoje iza njihova razvoja, čak i kod jednog dijela zdravstvenih djelatnika", napominje Pavić.