HRVATSKI veleposlanik pri Ujedinjenim narodima Ivan Šimonović gostovao je u TNT-u na N1 televiziji i komentirao najnovija događanja u Ukrajini.

"Situacija u Ukrajini bila je u središtu rasprava na Općoj skupštini, ali raspravljalo se i na Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, kojem je ovaj mjesec na čelu Francuska.

Među naglascima u razgovorima po pitanju agresije na Ukrajinu izdvojio bih sljedeće naglaske: naglasak na agresiji kao kršenju međunarodnog prava i potrebi da se ona zaustavi.

Zatim na dostupnosti cijena hrane i energenata te na kraju o strahu od daljnje eskalacije i mogućeg nuklearnog sukoba. Upravo ovo je nova dimenzija. I dalje je Rusija u UN-u izolirana, što se vidjelo po ovacijama koje je dobio Zelenski kada se obratio Općoj skupštini", rekao je.

"Posljedice tragične za Ukrajinu, dramatične za Rusiju"

Kako navodi, posljedice sukoba su tragične za Ukrajinu i dramatične za Rusiju. "Ozbiljne su za Europu, ali i opasne za cijeli svijet. Već sada imamo desetke tisuća žrtava, radi se o strašnim razaranjima ukrajinskih gradova i sela", rekao je.

"S druge strane imamo i globalni problem nedostatka i rasta cijene žita. Tu je i kriza energenata, što je veliki udar za Europu, koja je ovisna o ruskom plinu. To najviše dolazi do izražaja u raspravama. Postoje rijetki pozitivni pomaci. Razmjene zarobljenika olakšavaju ljudske patnje, ali dovode i do porasta povjerenja između strana", kaže.

"Sa strane ljudskih prava to je veliki dobitak. Mi smo dobili našeg državljanina Prebega, ali bojim se da je među stranama u sukobu tako duboko nepovjerenje da ni ove mjere neće puno pomoći. Svaki put kada postoji prilika, treba ih odrabljivati", rekao je.

"Što se deblokade tiče, njezin motiv je taj da nitko nije želio biti odgovoran za porast gladi u svijetu. Nakon puno razočaranja, tu je i UN imao posebnu ulogu zbog tog straha za porast odgovornosti za glad u svijetu i rast cijena hrane. Ne vjerujem da će se itko usuditi da ne nastavi s ovom pomoći da se ublaže globalne humanitarne posljedice sukoba u Ukrajini", rekao je.

"Rusije nije ostvarila svoje ratne ciljeve"

Smatra da su šanse za ozbiljne mirovne pregovore u ovom trenutku slabe. "S jedne strane imamo Rusiju, koja nije ostvarila svoje ratne ciljeve, i koja radi svojih unutarnjih političkih razloga ne želi to priznati", kaže.

"S druge strane imamo Ukrajinu koja je u zamahu i pokazala je da se može braniti i vratiti okupirana područja. Imamo i treći čimbenik - da Rusija na ovu situaciju reagira eskalacijom sukoba. To je vrlo ozbiljna eskalacija.

Ruski izvori govore da je parcijalna mobilizacija znatno šira od 300.000 novačenih vojnika. Uz to, treba gledati u kontekstu drugih ruskih poteza, što je aktualno održavanje referenduma u četiri oblasti u Ukrajini", rekao je.

Ruska prijetnja je ozbiljna

"Treći faktor je ruska prijetnja da će svaku prijetnju suverenitetu Rusije suzbiti svim raspoloživim sredstvima, uključujući i nuklearno. Zamislite situaciju, nakon ovog referenduma koji je u pravnom smislu lakrdija, ali se svejedno održava, slijedi aneksija, imat ćemo situaciju da se s gledišta Rusije Ukrajina smatra okupatorom", rekao je.

"Svaka podrška Ukrajini u tom smislu je narušavanje teritorijalnog suvereniteta Rusije jer vrijedi ona prijetnja mogućnosti uporabe svih snaga, uključujući i nuklearne. Cijela situacija je vrlo ozbiljna", rekao je.

"Situacija u Rusiji će se mijenjati"

Kaže da će se situacija u Rusiji mijenjati, bez obzira na manipulaciju u medijima, te da će rasti otpor, zajedno sa sve širom mobilizacijom.

"Vidimo da mnoge manjine i ruralno stanovništvo osjećaju da su oni posebno pogođeni mobilizacijom. Tu će sigurno otpor protiv takvih rizika rasti. Tu postoji ravnoteža između straha od represije ako se protive mobilizaciji i straha od posljedica ako se mobilizaciji odazovu", kaže.

Pa nastavlja.

"Ispravno je ukazati na to da su sada na granici s Gruzijom i Kazahstanom nastale kolone ljudi koji pokušavaju izaći iz Rusije. Procjene su da se čeka dulje od jednog dana da se izađe iz zemlje.

To je za Rusiju veliki gubitak jer su oni koji su do sada napuštali Rusiju bili mladi i obrazovani, koji su potencijalno oni koji bi mogli raditi probleme ruskom režimu, pa bi se cinično moglo reći da je i bolje da odu", rekao je.

O ratnim zločinima

"Podneseno je snažno izvješće koje ističe odgovornost za zločine i potrebe za istragama koje se provode. Mnoge države, uključujući i Hrvatsku, podržavaju istrage ICC-a.

Ured visokog povjerenika za ljudska prava provodi promatračku misiju u Ukrajini, ali ona u svojim izvješćima mora biti oprezna jer izvješćuje iz okupiranih dijelova Ukrajine kako bi mogla biti oči i uši međunarodne zajednice.

S druge strane, osnovano je i posebno istražno povjerenstvo Vijeća za ljudska prava, koje govori o mučenjima, ubojstvima i silovanjima", rekao je.

Tvrdi da je problem UN-a taj da prema povelji ne smije isključiti ni jednu članicu a da za tako nešto ne postoji suglasnost svih članica Vijeća sigurnosti.

"Takve inicijative imaju političkog smisla. Pomažu da se vidi koliki je problem veta i blokade Vijeća sigurnosti. Teško je ostvarivati ciljeve u ovakvom okruženju. Pesimisti su oni koji misle da će nas uništiti nuklearni rat, a optimisti su oni koji vjeruju da ćemo opstati, do trena kada će nas uništiti klimatske promjene", rekao je.