POČETKOM listopada u prostorijama Zagrebačke burze predstavljena je nova kampanja prvog hrvatskog fast-casual lanca restorana Koykan. Pokrenuli su crowdfunding kampanju u kojoj žele prikupiti milijun eura investicija, a cilj im je do 2025. otvoriti 50 franšiznih restorana u Njemačkoj i Austriji.

Tim povodom razgovarali smo s direktorom Koykana Borom Milivojevićem, koji nam je otkrio kako funkcionira ovakav oblik prikupljanja investicija i kako planiraju hrvatsku franšizu lansirati na tržište Europske unije.

"Dosta je bilo u Zagrebu loše hrane na brzinu"

Ideja o osnivanju ovakvog tipa restorana rodila se još prije 15-ak godina, kad je Boro putovao po SAD-u: "Često sam koristio priliku da pojedem nešto na brzinu zbog gustog rasporeda poslovnih sastanaka. Tada su u Americi fast-casual lanci restorana, gdje se jelo brzo, ali kvalitetno, počeli dobivati naglo na popularnosti, pa sam tako i ja gablao u Chipotle Mexican Grillu ili u Panera Breadu. Danas su to lanci s preko 2 tisuće poslovnica svaki."

U to vrijeme i u Zagrebu se počela razvijati poduzetnička atmosfera. "Jednog dana smo partner Domagoj i ja sjeli te, ponukani nezdravim i bezličnim fast food gablecom koji smo upravo pojeli, odlučili da ćemo i Zagrebu pružiti nešto novo. Jednostavno smo rekli 'dosta je bilo u Zagrebu loše hrane na brzinu' i odlučili ponuditi nove okuse, uvijek vođeni idejom da nam je kvaliteta na prvom mjestu", prisjeća se.  

U početku su sami investirali novac i besplatan rad

Koykan je počeo kao start-up prije 10 godina, a na pitanje o izazovima financiranja u počecima Boro nam priča: "Tada investicijska scena za non-tech start-upove jednostavno nije postojala. Trenutno je situacija nešto bolja, ali smo i dalje daleko od naprednih zapadnih tržišta kapitala."

Krenuli su polako i rasli organski: "Investicije smo dobivali od tri F (family, friends and fools) i samostalno smo investirali i novac i besplatan rad kako bi ideja i naš biznis uspjeli i postali profitabilni. Preživjeli smo podizanje PDV-a u ugostiteljskom sektoru (to nas je zamalo koštalo glave), preživjeli smo pandemiju i transformirali tvrtku te se prilagodili novim načinima konzumacije hrane posredstvom dostavnih platformi. Puno smo naučili i zahvalni smo svima koji su nam u teškim vremenima pomogli tako da su pričekali s naplatom ili su nam oprostili poneki dug."

"Ni Jeff Bezos, kada je gradio Amazon, nije kretao od nule"

Kad slušamo o uspjesima start-upova, radi se o tech industriji. Boro kaže da je to zato što je ona idealna za ulaganje u ranim fazama: "Rizici su maleni, a potencijal širenja i brze ekspanzije tech biznisa je enorman. Uspijeva svaki deseti start-up, a svaki stoti daje odličan ROI investitorima."

U non-tech sektoru, kaže, u početku je teže, no ima i dobrih strana: "Biznis kontrolirate od samih početaka i vrlo često ne izmišljate toplu vodu i neki novi produkt, nego se uhvatite nečega što već postoji na tržištu i učinite to boljim, modernijim, privlačnijim. Uostalom, ni Jeff Bezos, kada je gradio Amazon, nije kretao od nule, nego je preoblikovao postojeći online biznis i izgradio najveću tvrtku na svijetu."

Smatra da bi za non-tech start-upove bilo dobro da država omogući financijske modele koji postoje u zemljama zapadne Europe: "Sve što ide u prilog liberalizaciji poslovanja omogućuje da što više ljudi ostane u Hrvatskoj i gradi razne vrste poslovnih pothvata, koji u konačnici donose radna mjesta i blagostanje društva."

Danas šire franšizu u Njemačku i Austriju

Za sve one koji se pripremaju početi ima savjet: "Naoružajte se optimizmom i upornošću i jednostavno skočite u vodu i zaplivajte. To neće učiniti nitko drugi za vas, morate sami naučiti plivati."

Oni su zaplivali i danas su u poziciji da šire franšizu u Njemačku i Austriju. Boro nam priča kako su od samih početaka gradili posao kao franšizu. "Umjesto da smo otvorili jednu tvrtku koja vodi 5-6 restorana, mi smo svaki restoran stavili u zasebnu tvrtku kako bismo mogli pratiti glavne poslovne pokazatelje i kako bismo imali interakciju između centrale i tih lokalnih jedinica. Svi naši restorani više-manje posluju svaki za sebe kao franšiza i samim nametanjem takvog modela smo učili i gradili poslovni know-how da možemo napraviti iskorak i okrenuti se profesionalnom franšiziranju jednog dana, koji je, evo, sada i došao."

Dodaje da je potencijal franšiznog poslovanja ogroman: "Ne trebate veliki vlastiti kapital, nego se on, zajedno s rizikom, distribuira na stotine ili tisuće malenih investitora i vaših budućih partnera. To, naravno, prepoznaju i veći investitori pa nam se neki već sada javljaju i željeli bi razgovarati o budućim širenjima na razna tržišta.

Evo, prije neki dan nas je kontaktirao jedan veliki fond iz Češke koji je čuo o nama te bi se željeli upoznati. Imamo i razgovore s regionalnim fondovima kapitala, dosta se toga u zadnjim tjednima dešava. Baš se veselimo budućim izazovima pri širenju poslovanja na tržišta EU."

Na pitanje kako to da u Hrvatskoj nema više tvrtki koje posluju kao franšize Boro objašnjava: "Ono što vidim je spoj nedovoljno razvijenog tržišta franšiza i pomalo našeg ponosa da je ipak bolje otvoriti svoj posao nego nekome biti 'sluga'." Ipak, ističe: "Franšizno poslovanje je jedan od bitnijih elemenata globalnog gospodarstva i tu je da ostane, a siguran sam da će se i naši ljudi sve više okretati tom obliku privređivanja, gdje je rizik daleko smanjen, a i dalje si sam svoj gazda."

Pokrenuli crowdfunding kampanju, cilj je skupiti milijun eura

Kako bi prikupili potrebna financijska sredstva za širenje franšize, pokrenuli su crowdfunding kampanju. Kao što sama riječ govori, radi se o grupnom financiranju. Projekt se predstavlja javno, na nekoj od internetskih platformi, a građani mogu investirati novac u projekte u koje vjeruju.

"Trenutno smo u javnoj fazi prikupljanja investicija na equity crowdfunding platformi Funderbeam. Taj oblik prikupljanja investicije upoznao sam prije 5 godina prilikom drugog projekta i odmah smo u Koykan timu znali da je to nešto što nama odgovara. Imati naše vjerne kupce kao investitore i partnere u poslovanju, nema ništa draže i moćnije od toga" priča nam.

Kaže da kampanja zasad napreduje bolje od očekivanja: "Trenutno smo na 136% ispunjenja Funderbeam kampanje, znači da smo već ostvarili svoj minimalni cilj i kampanja je uspjela. U trenutku dok o ovome razgovaramo prikupili smo €550.000, a s obzirom na to da imamo i strateškog investitora koji je odlučio investirati €250.000 izvan Funderbeam kampanje, trenutno je ukupna suma koju smo prikupili oko €800.000.

Cilj nam je doći do €1.000.000, prema tome, i dalje pozivamo investitore koji se pronalaze u našoj priči i vjeruju u našu energiju i Think Big strategiju - pridružite se, investirajte u prvi hrvatski lanac fast casual restorana koji se širi na veliko tržište zapadne Europe. Welcome on board!"

Zašto ljudi ulažu u crowdfunding kampanje i kako se to može isplatiti?

Pitali smo ga i tko su najčešće investitori u crowdfunding kampanjama. Kako kaže, dvije su vrste investitora: "Prvi su ljudi bliski samom projektu, prijatelji, poznanici ili širi network tima koji vodi projekt. Mi imamo dosta upravo takvih, ljudi koji nas poznaju i ljudi koji vjeruju u uspjeh našeg projekta i biznisa.

A drugi profil investitora su tzv. retail investitori, oni koji ulažu manja sredstva (od 500 do nekoliko tisuća €) i time diverzificiraju svoj ulagački portfelj. Nije lako danas ulagati novac ako ga imate, postoje mnogi kanali - ali, koji je onaj pravi? Crowdfunding je niša koja u Europi ima otprilike milijun retail ulagača i postaje vrlo važan kanal za financiranje early stage biznisa."

Opisao nam je i kako se ulaganje može isplatiti: "Ako procijene dobro i ulože u timove i projekte koji su uspješni, taj oblik ulaganja može donijeti višestruko veće prihode nego većina drugih ulaganja. Veći je i rizik, ali je tržište dosta transparentno i može se lijepo zaraditi uz diverzificirani portfelj uloga i višestruko smanjenje rizika. Sigurno je potrebno određeni dio ulaganja izvršiti i u rane stadije tvrtki jer se tu krije pravi ROI.

Dodatna bitna prednost ulaganja kroz Funderbeam platformu je njezino sekundarno tržište, gdje je moguće tržiti s vlasničkim udjelima nakon završetka investicijske kampanje, pa ulagači na taj način dobiju dodatnu sigurnost i likvidnost svog udjela u slučaju da požele prodati udio u bilo kojem trenutku."

Investitorima nude povrat u obliku dividendi i poseban model popusta

Boro nam je ispričao i kako su u Koykanu za svoje investitore predvidjeli isplatu dividendi, nakon što postignu dovoljno pozitivan slobodni novčani tok i EBITDA-u (pokazatelj profitabilnosti koji mjeri dobit prije kamata, poreza i amortizacije).

Kako kaže, Koykanov cilj je implementirati model dividendi u kojem će u prvoj godini 10% zarade biti isplaćeno kao dividenda, u drugoj godini 15%, a u trećoj 20%. "Od 4. godine uprava tvrtke radit će na povećanju isplate dividende s 25% na 45% zarade. Nakon što Koykan postane lider u našem tržišnom segmentu, nastavit ćemo reinvestirati najmanje polovicu svoje zarade za rast i daljnje širenje poslovanja", objašnjava.

Sadržaj donose Index i Planets Group d.o.o. u suradnji te u skladu s najvišim profesionalnim standardima.