Hrvatske tvrtke pretvaraju krovove u elektrane. Uštede su u desecima tisuća eura
Sadržaj nastao u suradnji s: Energycom
Tko god iz zraka pogleda domaće poslovne zone, uočit će promjenu koja se s ceste gotovo ne vidi. Tamni, dosad neiskorišteni krovovi poslovnih objekata sve češće postaju vlastiti izvori energije. Tisuće kvadratnih metara betona i lima pretvaraju se u krovne elektrane, i to točno ondje gdje pogoni usred dana troše najviše struje.
Prema izvješću HEP ODS-a za 2025. godinu, hrvatske tvrtke na distribucijskoj mreži potrošile su gotovo 8,94 teravatsata električne energije, oko 28 posto više od kućanstava.
Koliko je poslovni sektor važan u solarnoj priči potvrđuje i posljednja javno dostupna detaljna podjela HEP-ovih podataka, sa stanjem na kraju listopada 2025. Poslovni korisnici su sa 7732 sunčane elektrane držali oko 78,5 posto njihove ukupne priključne snage na distribucijskoj mreži.
Račun za struju izravno utječe na rezultat brojnih tvrtki, a dodatni povod za preispitivanje energetskih troškova donosi nova odluka HERA-e. Od 1. studenoga 2026. primjenjivat će se nove tarifne stavke za poslovne korisnike u zajamčenoj opskrbi HEP Elektre. Odluka se odnosi na taj oblik opskrbe, dok cijene za tvrtke koje imaju tržišne ugovore ovise o njihovim ugovorenim uvjetima.
Vlastita proizvodnja električne energije zato postaje važan dio planiranja troškova i smanjenja izloženosti promjenama cijena.
Upravo o tržišnim trendovima, računici isplativosti i tehnološkim rješenjima za poslovne korisnike razgovarali smo s Nenadom Šarančićem, direktorom Energycoma te Paulom Mihovićem iz hrvatskog ureda tvrtke Huawei Technologies.
Energycom je s Huawei opremom, uz podršku partnera SKE Engineering, izgradio više od 200 elektrana za poslovne objekte diljem Hrvatske. U njihovu portfelju nalaze se i veliki trgovački centri poput logističkih kompleksa Segro i Fost Novi, sve do Termi Jezerčica i Toyota Centra Zagreb.
Pogrešna procjena potrošnje može pokvariti cijelu računicu
Promjene cijena otvaraju pitanje koliko vlastita elektrana može smanjiti troškove pojedine tvrtke. Odgovor ovisi o ugovorenoj cijeni električne energije, ali i o tome kada objekt troši energiju. Šarančić objašnjava što poslovne korisnike najčešće potiče na ulaganje.
"Tvrtke žele smanjiti izloženost promjenama cijena struje i lakše planirati poslovanje za idućih deset ili više godina," objašnjava Šarančić. Nadodaje da su sve važniji i ESG ciljevi, pogotovo kod onih tvrtki koje rade s inozemnim partnerima te vide smanjenje ugljičnog otiska kao konkretan tržišni zahtjev koji utječe na konkurentnost.
Hrvatsko tržište nastavlja rasti. Prema podacima OIEH-a, u prvih pet mjeseci 2026. u Hrvatskoj je u pogon pušteno dodatnih 218 MW sunčanih elektrana. A s razvojem tržišta promijenila su se i pitanja investitora. Dok su u početku tražili samo opću cijenu i rok povrata solarnih elektrana, danas traže preciznu satnu analizu potrošnje, pouzdan servis i visoku razinu sigurnosti, utvrđuje Šarančić.
Svaki projekt zahtijeva zaseban proračun na stvarnim podacima o potrošnji i tehničkim uvjetima objekta, a upravo tu pomaže Energycom koji se specijalizira za projektiranje i ugradnju solarnih elektrana po principu „ključ u ruke”. Dosad je montirao više od 1700 solarnih elektrana diljem Hrvatske.
Šarančić računicu objašnjava na primjeru jednog proizvodno-skladišnog objekta u kontinentalnoj Hrvatskoj koji godišnje troši oko 600.000 kWh električne energije, uglavnom tijekom radnog dana, na čijem je krovu moguće postaviti elektranu snage oko 300 kWp.
"Takva elektrana, ovisno o lokaciji, orijentaciji krova, zasjenjenju i vremenskim uvjetima, može proizvesti približno 320.000 do 350.000 kWh godišnje. Time se na godišnjoj razini može pokriti oko 50 do 55 posto ukupne potrošnje objekta", istaknuo je isplativost.
Budući da se većina energije troši u trenutku proizvodnje, udio vlastite potrošnje proizvedene energije može biti veći od 80 posto. Ovisno o ugovorenoj cijeni električne energije, mrežnim troškovima i vrijednosti predanih viškova, godišnja financijska korist u takvom primjeru može iznositi približno 40.000 do 50.000 eura.
Šarančić upozorava da tvrtke često krenu od ukupnog godišnjeg računa, iako on ne pokazuje kada objekt troši najviše energije.
"Najčešće podcijene važnost vlastitog profila potrošnje. Godišnji račun pokazuje koliko je energije potrošeno, ali ne i u koje doba dana, a to presudno utječe na veličinu i isplativost elektrane. Često se prekasno provjerava i statika krova", potvrđuje.
Tvrtke, dodaje, često prekasno provjeravaju i stanje te nosivost krova. Ako ga treba sanirati nekoliko godina nakon postavljanja elektrane, demontaža i ponovna montaža stvaraju dodatne troškove.
O sufinanciranju i fondovima
Fondovi i programi sufinanciranja mogu znatno skratiti razdoblje povrata. Šarančić ipak upozorava da se uvjeti i rokovi mijenjaju te da tvrtka tijekom čekanja još ne proizvodi vlastitu energiju. Prema njegovu iskustvu, postupak do isplate sredstava može trajati dulje od godinu i pol, pa odgađanje projekta istodobno znači i odgađanje očekivanih ušteda.
Neiskorišteni krovovi poslovnih objekata jesu potencijalni izvori energije. Ipak, najveća vrijednost ne nastaje postavljanjem što većeg broja panela, već povezivanjem kvalitetne opreme, stručnog projektiranja i stvarnih potreba korisnika, tvrdi direktor Energycoma.
Energycom principom "ključ u ruke" priprema i kvalitetnu podršku za građane.
Sustav mora otkriti problem prije nego što smanji proizvodnju
O tehnološkoj strani priče, pouzdanosti opreme i načinu na koji se poslovne elektrane prate nakon puštanja u rad razgovarali smo s Paulom Mihovićem iz hrvatskog ureda tvrtke Huawei Technologies. Energycom vodi projektiranje i realizaciju na lokaciji, a Huawei osigurava tehnološka rješenja koja podupiru rad, nadzor i sigurnost sustava.
Budući da na velikoj poslovnoj elektrani svaki pad proizvodnje ima financijsku posljedicu, kvaliteta projekta vidi se i nakon puštanja sustava u rad, konkretno kroz stabilnu proizvodnju, otkrivanje nepravilnosti na vrijeme i reakcije.
Projektiranje zato uključuje analizu mikrolokacije, osunčanosti, nagiba i orijentacije krova te podataka o godišnjoj potrošnji objekta. Tako se procjenjuje očekivana proizvodnja i odabire sustav koji odgovara stvarnim potrebama investitora, umjesto da se veličina elektrane određuje samo prema raspoloživoj površini krova, tvrdi Mihović.
"Rad elektrane prati se putem aplikacije Huawei FusionSolar, dostupne na webu i mobilnoj aplikaciji", objašnjava Mihović.
Digitalna nadzorna ploča na jednom mjestu prikazuje trenutačnu proizvodnju, ukupno proizvedenu energiju i potrošnju objekta. Korisnik može vidjeti koliko energije dolazi iz solara, koliko se preuzima iz mreže, a koliko iz baterije ako je ugrađena. Aplikacija prikazuje i alarme koji upozoravaju na smetnje u radu.
"Poslovni korisnik može vidjeti aktualnu proizvodnju (izraženu u kW) i ukupnu ostvarenu energiju (u kWh), potrošnju objekta (koliko se troši iz solara, koliko iz mreže, a koliko iz baterija ako postoje), ekološke indikatore (ušteda CO₂, ekvivalent zasađenih stabala), alarme za smetnje u radu ako postoje", navodi Paulo Mihović.
Sustav pritom prati radi li svaki dio elektrane prema očekivanjima. Funkcija Smart I-V Curve Diagnosis služi kao daljinska dijagnostika: analizira podatke o radu sustava i pomaže locirati mogući uzrok slabije proizvodnje prije nego što tehničari izađu na teren, dok AFCI radi kao sigurnosna zaštita od električnog luka, odnosno opasnog iskrenja na istosmjernoj strani elektrane.
Ako prepozna takvu nepravilnost, sustav automatski prekida rad u roku od pola sekunde i upozorava korisnika unutar aplikacije, a po potrebi tehničari izlaze na teren.
Dokaz zrelosti tržišta
Više od 200 izvedenih poslovnih projekata Energycomu i njegovim tehnološkim partnerima dalo je iskustvo na objektima različitih veličina, namjena i profila potrošnje.
"Naučili smo da sama kvaliteta opreme nije dovoljna. Jednako su važni kvalitetan projekt, pravilna montaža, stručna zaštita sustava, nadzor rada i podrška nakon puštanja elektrane u pogon", zaključuje Nenad Šarančić, direktor Energycoma.
Poslovni krov postaje vrijedan energetski resurs kada projekt prati stvarnu potrošnju i buduće potrebe objekta. Podaci pokazuju da su hrvatske tvrtke taj potencijal već prepoznale, a kvaliteta pripreme određuje koliko će im vlastita elektrana donositi tijekom sljedećih desetljeća.
Sponzorirani sadržaj donosi Index i Energycom u skladu s najvišim profesionalnim standarima.
