HRVATSKA je u petak u Bruxellesu završila bilateralnu fazu screeninga, dubinske analize usklađenosti zakonodavstva s europskom pravnom stečevinom, za poglavlje Vanjski odnosi.

Poglavlje Vanjski odnosi pokriva zajedničku trgovinsku politiku EU-a, propise koji se odnose na vanjsku vanjsku trgovinu, uključujući carine, obveze iz članstva u WTO-u, sve bilateralne sporazume koje EU ima s trećim zemljama nečlanicama, zatim opći sustav preferencijala kojim se manje razvijenim zemljama i zemljama u razvoju daju carinski preferencijali pri uvozu robe u EU-u. Specifičnost ovoga poglavlja jest u tome što se u najvećem dijelu sastoji od izravno obvezujućeg zakonodavstvo, što znači da ga se počinje primjenjivati s danom ulaska u članstve EU-a.

Zemlje članice EU-a prepustile su zajedničku trgovinsku politiku u potpunosti Zajednici, što znači da je za to nadležna isključivo Europska komisija.

Od oko 1.200 stranica legislative u ovom poglavlju, samo četiri propisa zahtijevaju prilagodbu u pretpristupnom razdoblju, prije ulaska u EU-u.

Riječ je o propisima iz područja nadzora robe s dvojnom namjenom, civilnih proizvoda koji se mogu koristiti i u vojne svrhe te područja izvoznih kredita.

Hrvatska je prošle godine već donijela zakon o nadzoru robe s dvojnom namjernom i praktički je već usklađeni s europskim zakonodavstvom.

Hrvatska će s danom ulaska u EU morati otkazati sve bilateralne ugovore o slobodnoj trgovini i početi primjenjivati ugovore koje je EU sklopila s trećim zemljama ili regijama. To znači da ćemo primjerice morati ukinuti carine u trgovini s Čileom, jer EU s tom zemljom ima ugovor o slobodnoj trgovini, dok će Bosna i Hercegovina s kojom Hrvatska ima dogovorenu nultu carinsku stopu, početi naplaćivati carine na hrvatsku robu kao što je naplaćuje na svu robu iz EU-a.

Ovo poglavlje se ubraja u relativno lakša poglavlja, a pregovori se obično otvore i privremeno zatvore isti dan.