VEĆ TRADICIONALNO svake turističke sezone u Hrvatskoj su glavna tema broj dolazaka turista, popunjenost turističkog smještaja i cijene. Tako i ove godine mnogi iznajmljivači tvrde da im je popunjenost apartmana niska, iz čega zaključuju da je došlo manje turista.

Istodobno službeni podaci pokazuju sasvim drugačiju sliku. Sezona ide sasvim dobro, a predsezona je čak bila neočekivano dobra. HTZ tvrdi da je, prema podacima sustava eVisitor, u svibnju ostvareno 30 posto više dolazaka i 28 posto više noćenja nego isti mjesec prošle godine.

Lipanj je na razini prošlogodišnjeg, a od početka godine je zabilježen rast od 15 posto u dolascima i 10 posto u noćenjima u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Jedan od razloga za nepodudaranje između tvrdnji iznajmljivača o tome da su apartmani slabije popunjeni i službenih podataka o dolascima i noćenjima jednostavno leži u činjenici da broj ležajeva raste puno brže od broja dolazaka i noćenja.

Rast broja ležajeva je prevelik u odnosu na rast broja dolazaka

"Od 2017. do ove godine je preko 300 tisuća novih ležajeva u privatnom i nekomercijalnom smještaju. To je značajno povećanje same ponude, i tržište samo sebe regulira, ponudu i potražnju", izjavila je u srijedu ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.

Izvijestila je i o analizi smještajnih kapaciteta i ležajeva u odnosu na prošlu godinu, prema kojoj Hrvatska ima više od 33 tisuće novih kategoriziranih ležajeva. Najavila je i reformu zakona o turizmu, kojom će se definirati planovi upravljanja, a temeljem pravih i egzaktnih pokazatelja.

"Temeljem ovog zakona, točno ćemo moći vidjeti koliko imamo smještaja u domaćinstvu i gdje je ta crta, gdje je ta granica održivosti gdje se puca po šavovima, odnosno koliko nam fali komunalne infrastrukture, prometne infrastrukture i sve ostalo što se nadovezuje da bi jedan grad bio uspješna održiva turistička destinacija", najavila je Brnjac.

Potražnja ne može pratiti ponudu, broj dolazaka ne raste toliko brzo koliko se grade apartmani

Stvar je relativno jednostavna. Hrvatski turizam bilježi sve veće uspjehe, sve više posjetitelja i sve više noćenja, ali potražnja ne prati ponudu. Jednostavno se iz godine u godinu stvara više ležajeva nego što raste broj dolazaka i noćenja.

Podatak od čak 300 tisuća novih kreveta od 2017. je posebno zaprepašćujući kada se uzmu u obzir dvije godine pandemije u kojima je turizam doživio veliki udarac, pad dolazaka i noćenja. Postavlja se pitanje može li uopće broj dolazaka dovoljno rasti da bi popunio cijelu novu ponudu.

Ako potražnja (dolazak turista) raste za 5 posto godišnje, a ponuda smještaja raste 10 posto godišnje, pad popunjenosti nekih apartmana je očekivan. Turista je sve više, ali broj kreveta raste još brže.

Bjesomučna izgradnja novih apartmana stavlja velik pritisak na lokalnu infrastrukturu, stvara urbanističku noćnu moru u turističkim mjestima, a nerijetko i uništava okoliš. Apartmani i apartmanska naselja zahtijevaju velike površine, a kako turizam u Hrvatskoj postoji praktički samo kroz ljeto zbog izrazito velike sezonalnosti (više od pola dolazaka tijekom godine se ostvari u srpnju i kolovozu), većinu godine su takva naselja prazna.

Vlasnik čuvenog restorana smatra da ima puno problema s hrvatskim turizmom

Da ima jako problematičnih stvari u turizmu na hrvatski način smatra i Boris Šuljić, vlasnik hotela, restorana i vinarije Boškinac. Restoran je jedan od najboljih u Hrvatskoj, ima Michelinovu zvjezdicu, a oduševio je i slavnog američkog kuhara i putopisca Anthonyja Bourdaina.

U komentaru na tekst portala Kult Plave Kamenice, specijaliziranog za gastronomiju, Šuljić je opisao svoje viđenje problema turizma u Hrvatskoj te obrazložio zašto smatra da apartmanizacija nije dobar smjer.

"Nabrojili ste dva argumenta, pa dozvolite da priložim još koji u prilog vašoj tezi", započinje nabrajati probleme Šuljić.

"Sve je uglavnom izgrađeno kao stambeno, a ne komercijalno, pa su plaćeni bitno manji komunalni porezi u odnosu na građevine za komercijalni turistički smještaj", navodi kao prvi argument.

"Sav taj biznis nerazmjerno je manje oporezovan od svih drugih djelatnosti u turizmu. K tome porez na nekretnine ni jedna vlast neće donijeti dok god na to ne bude prisiljena ili iz EU ili zbog neke proračunske kombinatorike", glasi drugi argument.

Porezno favoriziranje apartmana u odnosu na sve ostale djelatnosti nije tajna, i o tome se piše godinama. Dok svaki hotel, hostel, kamp, drugi smještaj mora plaćati poreze kao ostali dijelovi gospodarstva (PDV je umanjen), za iznajmljivanje apartmana se plaćaju tek simbolični iznosi poreza.

To stvara nelojalnu tržišnu utakmicu, pa ne treba čuditi da Hrvatska ima daleko veći udio apartmana u turističkom smještaju od ostalih država i premali udio hotelskog smještaja.

Prema podacima Eurostata, statističke agencije EU, (koji moraju biti usklađeni s podacima hrvatskog DZS), Hrvatska s obzirom na svoju veličinu ima jako malo hotelskog smještaja. 2021. je u hotelima i sličnim objektima bilo tek 165 tisuća kreveta, dok je primjerice Portugal imao 341 tisuću, a Grčka 675 tisuća. Istodobno je Hrvatska imala 656 tisuća ležajeva u apartmanima, Grčka 292 tisuće, a Portugal 113 tisuća.

Apartmani se grade bespravno, legalizacija se plati naknadno

"Nelojalna su konkurencija jer subotama kada su im smjene uglavnom na crno isplaćuju čišćenja tih apartmana, pretežito neprijavljenoj radnoj snazi, pa im samim time mogu isplaćivati bitno više", nastavlja Boris Šuljić.

"Ne zapošljavaju uglavnom nikog osim tih subotnjih spremačica, dakle u tom su segmentu potpuno pasivni i neutralni u odnosu na tržište rada, veliki biznis koji u mirovinski i zdravstveni sustav uplaćuje mizerno mali iznos", tvrdi.

"Pasivni su na turističkom tržištu, tj. ne ulažu ništa u marketing, u sadržaj, u iskustvo, nisu nikakav razlog dolaska u destinaciju i ne daju destinaciji ništa po čemu bi ona bila vrijedna dolaska, ne postoje, stoje i čekaju da netko drugi dovede gosta", smatra Šuljić.

"Predmet su brojnih koruptivnih aktivnosti koje prethode samoj izgradnji. Od prostornog planiranja do uporabnih dozvola", dodaje.

I ove godine se nastavilo rušenje bespravne gradnje u Hrvatskoj. Ali s obzirom na to da je od početka uplate naknade za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada u 2011. do 1. lipnja ove godine u državni proračun uplaćeno ukupno 129 milijuna eura, jasno je kako se većina bespravno izgrađenih građevina jednostavno legalizirala.

Velik dio toga su apartmani. Prema priznanju Ministarstva graditeljstva, podneseno je 902 tisuće zahtjeva za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada, a dosad ih je riješeno 895, objavio je prije nekoliko dana Večernji list.

Apartmanizacija je neodrživa

"Arhitektonski nagrđuju najljepše dijelove obale", navodi Šuljić još jedan općepoznati problem apartmanizacije. Iako se zadnjih nekoliko godina intenzivno gradilo u obalnim mjestima, zbog iznimno velike sezonalnosti hrvatskog turizma, veliki dijelovi tih naselja većinu godine postoje kao svojevrsna "mjesta duhovi", prazni i bez ikakvog života. A zauzimaju prostor, vizualno su upečatljiv dio obale, za koju Hrvati vole tepati da je najljepša na svijetu.

"Stvaraju nerazmjeran pritisak na infrastrukturu", nastavlja.

Prema Indeksu razvijenosti turizma Svjetskog ekonomskog foruma, istraživanju o kvaliteti i učincima turizma na zemlje, upravo je u kategoriji zagušenosti Hrvatska ocijenjena najgore na svijetu, primarno zbog izrazite sezonalnosti, tj. činjenice da se više od pola dolazaka ostvari u samo dva mjeseca kroz godinu, srpnju i kolovozu.

Već su se pojavile naznake da divlja apartmanizacija uništava turističke destinacije

"To se neće riješiti dok ne lupimo glavom u zid. Pogotovo to neće riješiti novi zakon o turizmu koji prebacuje odgovornost "svete" održivosti na lokalne zajednice. Tamo u pravilu ne sjede ljudi kapacitirani rješavati tako složene probleme, i, drugo, niti jedan si načelnik ili gradonačelnik neće pucati u koljeno, ni financijski ni politički", upozorava Boris Šuljić.

"Na kraju ništa od navedenog ne treba generalizirati, ima vrijednih iznajmljivača, inventivnih, aktivnih i predanih svom poslu na koje se ne odnosi ni jedna od ovih točaka. Međutim, oni su kap u moru i uglavnom za najveći dio apartmana ili bolje rečeno nekretninsko-turističkog sektora vrijedi nažalost sve nabrojano", zaključuje.

Već su se pojavili dokazi da apartmanizacija dovodi do gubitka kvalitete destinacije i posljedično gubitka turista. Apartmanizacija je proces koji se događa postepeno, godinama. Odlični turistički rezultati dovode do rasta prihoda od turizma, stanovništvo određenog mjesta vidi priliku za zaradu i počinju se graditi apartmani "na divlje", bez plana širenja mjesta, infrastrukturnog planiranja, bez postavljanja pitanja o dugoročnoj održivosti.

Dobar primjer je grad Makarska, koji je postao sinonim za divlju i neplaniranu apartmanizaciju. Godinama se odvijao proces, sve dok ove godine nije odjednom objavljeno kako je zabilježen pad broja stranih gostiju od 25 posto u predsezoni, dok je prema podacima Hrvatske turističke zajednice (HTZ) na razini cijele Hrvatske od početka ove godine zabilježen rast dolazaka za 15 posto.

Možda se radi samo o privremenim problemima, ali teško je ne primijetiti da divlja apartmanizacija i visoke cijene ne idu skupa, a upravo takvu "politiku" vodi Hrvatska. Turizam je jedna od komparativnih prednosti Hrvatske, ali ovisi o kvaliteti upravljanja ograničenim resursom - prostorom.