BROJNI hrvatski mediji posljednjih su dana prenijeli informacije prema kojima se Hrvatska prema indeksu sreće na listi najsretnijih zemalja popela za čak 56 mjesta.

Zanimljivo je da je istraživanje koje je objavio World Happiness Report pokazalo da se lista nije značajnije mijenjala unatoč tome što je svijet zahvaćen pandemijom. Poredak je ostao manje-više isti za većinu zemalja, osobito u vrhu. Finska je ponovno na čelu najsretnijih, već četvrtu godinu zaredom, a u društvu prvih deset u odnosu na prošlu godinu razlike su minimalne. Među najsretnijima su i dalje Island, Danska, Švicarska, Nizozemska, Švedska, Norveška, Novi Zeland i Austrija. Novost je da se među njih ove godine ugurala i Njemačka.

Hrvatska na listi skočila za 56 mjesta

Prema pisanju hrvatskih medija, jedno od većih iznenađenja je podatak da je Lijepa Naša na listi od 149 zemalja skočila za 56 mjesta (kasnije ćemo pokazati da je to zapravo dezinformacija). To je osobito glasno odjeknulo jer treba uzeti u obzir da su Hrvatsku uz koronu pogodila i dva razorna potresa, u Zagrebu i u području Petrinje.

Također iznenađuje da su solidne skokove ostvarile i neke druge zemlje bivše Jugoslavije – Srbija je napredovala za 22 mjesta i sad je 42., a BiH za 11 mjesta te je sada na 58. Hrvatska se nakon ovogodišnjeg skoka prvi put našla ispred Slovenije.

Ovakva vijest nedvojbeno je lijepo sjela vladajućima u predizborno vrijeme, no u njoj ima previše ozbiljnih dubioza da bi se mogla smatrati točnom.

Hrvatska nije skočila, već se lista skratila

Ekonomist s američkog sveučilišta Princeton Dejan Kovač za Index je napravio kratku analizu u kojoj je razjasnio što je sve u vijesti o skoku krivo i loše interpretirano..

Ključni problem je, kaže, to što Hrvatska zapravo nije skočila za 56 mjesta na listi od 149 zemalja jer ove godine, zbog pandemije, na listi manjkaju 54 zemlje koje ukupno čine oko 36% uzorka. Drugim riječima, Hrvatska je ove godine 23. na listi od 95 zemalja, a ne 149. To je, napominje, bitno drugačiji uzorak od onoga koji je bio analiziran ranijih godina i stoga se ne može uspoređivati s prošlogodišnjom listom.

"Sami autori na kraju analize ističu neka njezina ograničenja. Među ostalim kažu da poredak ocjena sreće za razdoblje od 2018. do 2020. uključuje 149 zemalja, odnosno teritorija, dok ankete u 2020. imaju podatke o samo dvije trećine njih, odnosno o 95 zemalja", tumači za Index Kovač.

Brojne među tim zemljama koje nisu obuhvaćene anketiranjem nalazile su se između Hrvatske i zemalja u vrhu koje su i ove godine sudjelovale. Već samo to omogućilo je Hrvatskoj znatan skok.

Treba istaknuti da cjelovita lista World Happiness Reporta i dalje ima 149 mjesta budući da Report radi različite izračune za različite godine i njihove prosijeke kroz više godina. No, kada se gleda prosjek za posljednje tri godine na cjelovitoj listi od 149 zemalja, Hrvatska se gotovo uopće nije pomaknula; završila je na 60. mjestu.

Neke analize nisu rađene istom metodom kao ranije

Osim toga, kaže, u 2020. godini došlo je i do promjena u metodi koja nije nasumično generirana.

"Promjena u metodi sakupljanja uzorka u 2020. utjecala je na same rezultate ankete i uzrokovala različite pogreške u mjerenju varijabli ovisno o tome je li anketa bila telefonski poziv ili je rađena licem u lice. Poznato je da ljudi koje angažira Gallup širom svijeta uglavnom nastoje odraditi anketiranje licem u lice. Prošle godine anketiranje je odrađeno mješovitom metodom. U nekim zemljama ljudi su ispitani preko telefona, a u drugima licem u lice. To vam dođe kao da prilikom uspoređivanja visine ljudi, za jednoga koristite metar, a za drugoga ocjenjujete 'odokativno'. Hrvatska je jedna od zemalja u kojima je metoda bila promijenjena zbog covida-19", kaže Kovač.

To potvrđuju i sami autori istraživanja u popratnom tekstu:

"Gallupova svjetska anketa, koja je naš glavni izvor podataka za procjenu zadovoljstva životom širom svijeta, nije uspjela obaviti razgovore licem u lice koji su se prethodno koristili za više od tri četvrtine anketiranih zemalja. Prelazak od računalno potpomognutih osobnih razgovora (CAPI) do računalno potpomognutih telefonskih razgovora (CATI) bio je težak i dugotrajan. Ranija istraživanja o učinku načina anketiranja pokazala su da se odgovori na neka pitanja u anketiranju razlikuju između telefonskih i osobnih razgovora, dok su odgovori na pitanja o blagostanju bili podvrgnuti vrlo malim učincima".

Smanjena je i veličina uzorka ljudi

S promjenom metoda uzorkovanja (telefon vs licem u lice) promijenila se i veličina uzorka za velik broj zemalja, što je također moglo biti uzrokom nepreciznosti, na koju upozoravaju sami autori.

"Rezultirajuće ljestvice isključuju mnoge zemlje iz istraživanja u 2020. godini, a manje veličine uzoraka, u usporedbi s trogodišnjim prosjecima koji se obično koriste, povećavaju njihovu nepreciznost", piše u komentaru istraživanja.

"Moje prvo istraživanje o terorizmu rađeno je upravo na temelju Gallupovih podataka, a da bi se oni mogli ispravno i znanstveno interpretirati, potrebno je duboko poznavanje metoda i uzoraka za svaku zemlju ako ih želimo uspoređivati. Moj zaključak je da, nažalost, u Hrvatskoj ipak ne teku med i mlijeko“, zaključio je Kovač.

Ankete su rađene prije drugog vala korone i potresa u Petrinji

Konačno, ne bi trebalo isključiti ni mogućnost da je na osjećaj sreće, koji je u anketi uvijek subjektivan i relativan u smislu da se procjenjuje u odnosu na druge, mogla utjecati činjenica da je anketa u Hrvatskoj rađena od 22. rujna do 2. studenog (tablica gore) u vrijeme kada je potres u Zagrebu već pomalo pao u zaborav, drugi u Petrinji još se nije dogodio, a drugi val covida-19 još nije bio na vrhuncu. Sa zadnjim datumom studije imali smo samo 594 osobe umrle od covida-19. Hrvatska je tada još uvijek bila pošteđena najgorih posljedica pandemije, a imala je i relativno uspješnu turističku sezonu u odnosu na druge destinacije, osobito u Europi. Nameće se pitanje kako bi rezultati Gallupova ispitivanja izgledali da je ono rađeno na vrhuncu pandemije.