DOLAZAK nove turističke sezone donosi i sezonske teme u medijima, državnim institucijama i neformalnim razgovorima među stanovnicima Hrvatske. Teško je pronaći nekoga u državi tko nije svjestan važnosti turizma za gospodarsko stanje, od državnih prihoda do nezaposlenosti i plaća.

Prebrojavanje ulaska automobila na granicama, promet u zračnim lukama, cijene u ugostiteljskim objektima, popunjenost hotelskog i apartmanskog smještaja su standardne mikro teme koje kolaju od sredine travnja do prvih dana jesenskih mjeseci. Te teme su od egzistencijalne važnosti za cijelu Hrvatsku, o njima ovise ne samo građani koji su direktno vezani za turizam nego i oni koji s njim nemaju direktan doticaj.

Puno je pokazatelja važnosti tog sektora za Hrvatsku, a svi imaju istu poruku. Hrvatska je iznimno ovisna o turizmu, najviše u cijeloj Europi i šire. Analiza te ovisnosti je nužna da bi se donosile ispravne ekonomske politike, umanjivale prijetnje i iskorištavale prilike.

Ovisnost ekonomije Hrvatske o turizmu je golema

Jedan od pokazatelja koji oslikava ovisnost Hrvatske o turizmu je bruto dodana vrijednost, mjera ekonomske produktivnosti kojom se procjenjuje doprinos neke industrijske grane određenoj regiji ili državi.

Princip je u osnovi jednostavan, računa se tako da se od ukupnih ekonomskih rezultata (eng. output) oduzmu svi uloženi faktori (eng. input) u ostvarivanju određenih ekonomskih rezultata na razini cijele države. Time se dobije bruto dodana vrijednost ostvarena u nekoj državi, koja se može secirati po industrijama.

Udio turizma u ukupnoj dodanoj vrijednosti gospodarstva Hrvatske je 11.3 posto, daleko više od prosjeka EU, koji iznosi 4.5 posto. To znači da kada se od ukupne vrijednosti proizvoda i usluga što se proizvedu u Hrvatskoj tijekom godine oduzme sve što je upotrijebljeno da bi se proizvele, 11.3 posto razlike je ostvareno u turizmu.

Nakon Hrvatske slijede Portugal (8.1 posto), Španjolska (6.9 posto) i Italija (6.2 posto). Podaci za Grčku nisu dostupni, ali s obzirom na ostale pokazatelje po pitanju turizma, vjerojatno se nalazi između Hrvatske i Portugala.

Iako Hrvatskoj turizam znači najviše u EU, ni u njemu nije jako efikasna

U apsolutnim iznosima, u Hrvatskoj se ostvari 5.2 milijarde eura bruto dodane vrijednosti (podatak za 2019.), jedan posto od ukupno 527 milijardi eura, koliko se ostvari na razini cijele EU. To je usporedivo s Češkom, kojoj turizam puno manje znači nego Hrvatskoj (2.8 posto od ukupne bruto dodane vrijednosti), a ostvari apsolutno veću bruto dodanu vrijednost u turizmu, 5.6 milijardi eura.

Druga država EU koja najveći udio ukupnog BDV-a (bruto dodane vrijednosti) ostvaruje u turizmu je Portugal (osim Grčke, za koju nema podataka), ali istodobno ostvaruje daleko veći apsolutni BDV od 15.1 milijardu dolara.

To je unatoč tome što je prema podacima Eurostata (podaci DZS-a se nešto razlikuju) Hrvatska imala 91.2 milijuna noćenja 2019., a Portugal 77.6 milijuna. Tako ta zemlja ostvari skoro tri puta veću bruto dodanu vrijednost s 13.6 milijuna manje noćenja od Hrvatske.

Češka, koja je 2019. ostvarila veći BDV od Hrvatske iako joj turizam puno manje znači u ukupnoj nacionalnoj ekonomiji (udio u ukupnom BDV-u 2.8 posto, Hrvatska 11.3 posto), imala je daleko manje noćenja nego Hrvatska, samo 57 milijuna.

Jako velik broj radnika u Hrvatskoj ovisi o turizmu

Hrvatska ipak nije rekorder po udjelu turističkih radnika u ukupno zaposlenima. Ta "čast" pripada Grčkoj, u kojoj golemih 27.8 posto zaposlenih radi u turističkom sektoru. Slijede Cipar i Malta, otočne države Mediterana.

Hrvatska je s udjelom turističkih radnika u ukupno zaposlenima izvan financijskog sektora od 13.3 posto i po ovome jedna od najovisnijih država o turizmu u EU. Cipru i Malti se takvo što može oprostiti zbog toga što se radi o malim otočnim državama, ali kod Hrvatske i Grčke je to pokazatelj ekonomske slabosti.

Zanimljivo je opet staviti Hrvatsku u odnos s Češkom. U njoj je 2019. samo 5.6 posto zaposlenih u nefinancijskom sektoru s 57 milijuna noćenja ostvarilo 5.6 milijardi eura bruto dodane vrijednosti, a u Hrvatskoj je 13.3 posto od ukupno zaposlenih s 91.2 milijuna noćenja ostvarilo 5.2 milijarde eura bruto dodane vrijednosti.

Jedan od razloga velikog udjela turizma u gospodarstvu Hrvatske je taj što su ostali sektori toliko mali, slabi i nerazvijeni da relativno uspješan turizam izgleda jako veliko. Ali usporedbe apsolutnih brojki s ostalim državama sugeriraju da je turizam u Hrvatskoj daleko od toga da se može opisati kao jako produktivan.

Sezonalnost turizma - "sunce i more" - velika je prepreka da od njega ima korist ostatak gospodarstva Hrvatske

Stvari koje obilježavaju turizam Hrvatske su razlog njegove relativno niske produktivnosti i dodane vrijednosti, a to su visoka sezonalnost, mali broj hotela i niži prihodi po gostu od prosjeka. Turistički sektor je godinama svjestan tih slabosti i pokušava ih riješiti. Stanje se popravlja, ali nedovoljno brzo.

Prema podacima Svjetske turističke organizacije, Hrvatska po dolasku turista zaradi 1011 dolara. Prosjek na razini Europe iznosi 1391 dolar. Iako tradicionalno u Hrvatsku dolazi najviše turista iz bogatih zemalja poput Njemačke i Austrije, očito je da Hrvatska većini nije opcija za veliku potrošnju.

Sezonalnost, činjenica da većina turista dolazi u dva mjeseca godišnje, sputava mogućnost turizma da pozitivno djeluje na ostale sektore ekonomije. Poljoprivreda i prerađivačka industrija za razliku od turizma moraju "živjeti" cijele godine i imaju puno manje koristi od turista ako su njihovi dolasci grupirani u samo dva mjeseca.

Jadranska Hrvatska je druga regija u EU po postotku turista koji dolaze u samo dva mjeseca. Gora je po tom pitanju samo regija Yugoiztochen u Bugarskoj. Čak 69 posto turističkih dolazaka se ostvari u samo dva ljetna mjeseca, prema podacima Eurostata. Za usporedbu, regije u Španjolskoj imaju 30 do 45 posto dolazaka u dva najfrekventnija mjeseca, a one u Grčkoj 35 do 55 posto.

Ne samo da takav turizam nema dovoljno jak utjecaj da podrži razvoj ostalih sektora u gospodarstvu ("spillover" efekt), nego i stavlja ogroman pritisak na cestovnu i komunalnu infrastrukturu. Time se povećavaju negativne eksternalije turizma, tj. ono što bi se moglo opisati kao "trošak" turizma, što samo po sebi smanjuje neto zaradu nacionalnog gospodarstva.

Sezonalnost Hrvatske se smanjila zadnjih nekoliko godina, ali je još puno veća nego u konkurentskim državama (Grčka, Španjolska, Italija, Portugal) i daleko veća nego u ostalim državama EU (Poljska, Austrija, Švicarska, Češka itd.).

Turizam izgleda jako jer je sve ostalo tako slabo

Objektivno, treba priznati da se turizam u Hrvatskoj mijenja na bolje, ali je još daleko od cilja. U trenutnom obliku, najmanje doprinosi razvoju ostalih sektora gospodarstva od svih država EU.

Može se reći da je njegova funkcija u smislu makroekonomije isključivo transfer novca u veću osobnu potrošnju i državne prihode od poreza na potrošnju, a tek minimalno je to transfer prema poljoprivredi i prerađivačkoj industriji.  Bar u usporedbi s ostalim državama.

Turizam u Hrvatskoj nije toliko razvijen koliko se smatra, ali izgleda takav u usporedbi s ostalim dijelovima gospodarstva. Kada je sve slabo, onda ono što je relativno stabilno izgleda kao nešto vrlo jako. A turizam je jedini dio gospodarstva u kojem Hrvatska može konkurirati ostalim državama EU, i to zbog izraženih komparativnih prednosti (sunce i more).

Hrvatska bi bez turizma bila bliže standardu Srbije nego Češke

Ne treba biti ni naivan pa smatrati da je ostatak industrije u Hrvatskoj nerazvijen zbog turizma jer to jednostavno nije točno. Hrvatska bi bez turizma bila puno bliže razini standarda Srbije nego Češke, i to je stvarnost koju treba prihvatiti.

Ekonomija nije igra nulte sume i uspjeh jednog dijela gospodarstva ne ograničava uspjeh drugih (izuzetak su države jako ovisne o izvozu prirodnih sirovina, kao nafte).

Hrvatska jako malo izvozi, pokrivenost uvoza izvozom je tek 55 posto, a turističke države poput Španjolske, Italije i Portugala imaju daleko bolji odnos između uvoza i izvoza. Hrvatska može ojačati svoju industriju, poboljšati vanjskotrgovinsku bilancu i u isto vrijeme imati jak turizam.