IAKO je procijenjena incidencija raka u Hrvatskoj približna prosjeku Europske unije, Hrvatska i dalje ima drugu najvišu smrtnost od raka u Europskoj uniji i to je trend koji se ne mijenja već godinama. Gora je jedino Mađarska. Ministarstvo zdravstva kontinuirano provodi kampanje za rano otkrivanje raka, što je i jedan od ključnih aspekata za preživljavanje ove bolesti.

Ipak, istraživanja pokazuju da su stope sudjelovanja u programima za rano otkrivanje raka dojke, vrata maternice i debelog crijeva, što su jedni od čestih tipova rakova, u Hrvatskoj niže od prosjeka EU, ali i da ispodprosječan broj zdravstvenih djelatnika i centara za radioterapiju te kapaciteta za liječenje onemogućuje brz pristup liječenju.

Uz redovite kontrole koje omogućuju veće šanse za brže otkrivanje i uspješniji oporavak od raka, važno je voditi računa o životnim navikama koje su kod Hrvata poprilično loše. Primjerice, pušenje i pretilost se često spominju kao jedni od glavnih čimbenika za dobivanje raka, a upravo je prema broju pušača i pretilih osoba Hrvatska također jedna od zemalja predvodnica u EU.

Povećao se broj dijagnoza raka u Hrvatskoj

Prema zadnjim službenim podacima o smrtnosti od raka na stranicama EUROSTAT-a, Hrvatska je na drugom mjestu u Europskoj uniji, iza Mađarske, dok je prema procjenama Europske komisije za 2022. godinu iz Europskog informacijskog sustava o raku temeljenih na dosadašnjim podacima registara za rak Hrvatska na 5. mjestu po incidenciji raka među europskim zemljama i na 4. mjestu po mortalitetu od raka, po dobno-standardiziranoj stopi na 100.000 stanovnika.

Prema najnovijim podacima Registra za rak, u 2021. godini zabilježeno je 24.834 nove dijagnoze raka, od kojih je 53 posto bilo kod muškaraca i 47 posto u žena. Ujedno je ta brojka za 5.2 posto veća nego u 2020. godini.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) i Odjela za mortalitetnu statistiku HZJZ-a, ukupna gruba stopa mortaliteta na proučavanim dijagnozama u 2021. godini je iznosila 384.9 na 100.000 u muškaraca i 279.5 na 100.000 u žena.

"Vidimo da postoji porast incidencije uzrokovan prvenstveno porastom dijagnostičkih aktivnosti u odnosu na prvu godinu pandemije (2020.), no još uvijek se broj postavljenih dijagnoza nije vratio na pretpandemijske vrijednosti. Očekujemo znatniji porast broja postavljenih dijagnoza raka i u 2022. godini, prema procjenama Europske komisije za 2022. godinu očekuje se preko 27.500 novih slučajeva u Hrvatskoj", kazali su iz HZJZ-a.

Prema podacima Registra za rak, najčešća sijela raka kod muškaraca u 2021. godini bila su rak prostate, rak dušnika, bronha i pluća, rak debelog i završnog crijeva, rak mokraćnog mjehura i drugog urološkog sustava te rak bubrega.

Isti podaci kažu kako su kod žena najčešća sijela bila rak dojke, rak debelog i završnog crijeva, rak dušnika, bronha i pluća, rak tijela maternice i rak štitnjače.

"Od 2016. rak prostate je prestigao rak pluća kao najčešći novi rak u muškaraca, dok je poredak tri najčešća sijela raka kod žena već godinama jednak. Ukupno gledano, najčešći novodijagnosticirani rak u Hrvatskoj je rak debelog i završnog crijeva, kolorektalni rak te se prema gore navedenim procjenama za 2022. u Hrvatskoj očekuje 4190 novih slučajeva ove bolesti", kazao nam je voditelj Registra za rak RH pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo Mario Šekerija.

Hrvati imaju loše životne navike, što utječe na mogućnost obolijevanja od raka. Uz to, kriv je i zdravstveni sustav 

Šekerija kaže kako razlozi za visoku stopu mortaliteta od raka kao skupine bolesti mogu uključivati drukčiju raspodjelu tipova raka. Na primjer, više karcinoma povezanih s pušenjem koji nose lošiju prognozu u odnosu na druge tipove raka te kasnije otkrivanje bolesti ili različitu dostupnost i kvalitetu zdravstvene skrbi. Ipak, naveo je nekoliko rizičnih faktora za oboljenje od raka, a kojima su Hrvati skloni. U prvom redu, to su pušenje i pretilost.

"Hrvatska ima najvišu stopu pretilosti ili prekomjerne tjelesne težine u EU, a pri samom vrhu je i po udjelu pušača tako da je incidencija i distribucija novih slučajeva raka u velikoj mjeri uvjetovana ovim rizičnim faktorima", kazao nam je Šekerija.

Također, prema Pregledu trendova i stanja zdravstvene skrbi u području raka po zemljama, Hrvatska ima veću stopu pretilosti ili prekomjerne tjelesne težine nego ijedna druga država članica EU, a u samom je vrhu i prema udjelu pušača.

Prema tom izvješću, stope sudjelovanja u populacijskim programima za rano otkrivanje raka dojke, vrata maternice i debelog crijeva u Hrvatskoj su niže od prosjeka EU. "Niža stopa sudjelovanja poseban je rizik za skupine stanovništva u ruralnim područjima i one nižeg stupnja obrazovanja i dohotka", kažu. 

Navode i da je brz pristup liječenju raka otežan zbog ispodprosječnog broja zdravstvenih djelatnika i centara za radioterapiju te kapaciteta za liječenje. "Ti su problemi pojačani nedostatkom djelotvorne koordinacije u sustavu pružanja skrbi, što dovodi do niske stope petogodišnjeg preživljenja oboljelih od raka", govore njihovi podaci objavljeni prošle godine.

Šekerija kaže kako su uzroci zloćudnih bolesti vrlo raznoliki te uključuju kombinaciju genetskih, okolišnih i životnih faktora.

Među tim faktorima najpoznatija je uporaba duhana, potom izloženost štetnim zračenjima, uključujući ultraljubičasto i ionizirajuće zračenje, izloženost određenim kemikalijama i zagađivačima, kronične infekcije kao što su humani papilomavirus - HPV ili hepatitis B i C te loše prehrambene navike i nedostatna ili nepostojeća tjelesna aktivnost.

Kada je riječ o utjecaju različitih životnih stilova i ponašajnih rizičnih faktora, Šekerija kaže kako su  istraživanja pokazala da zdrave životne navike mogu imati značajan utjecaj na smanjenje rizika od razvoja raka.

"Primjeri takvih zdravih navika uključuju održavanje zdrave tjelesne težine, redovitu tjelesnu aktivnost, uravnoteženu prehranu bogatu voćem i povrćem, ograničavanje unosa alkohola i izbjegavanje duhanskih proizvoda", kazao je te istaknuo da je u Europskom kodeksu protiv raka (https://cancer-code-europe.iarc.fr/index.php/hr/) pobrojano 12 preporuka za koje postoje jasni znanstveni dokazi da njihovo usvajanje smanjuje rizik od raka.

"Zdravi životni stil ne može izliječiti nastalu zloćudnu bolest, ali može pomoći u smanjenju intenziteta bolesti i poboljšanju općeg stanja čovjeka"

Šekerija nadalje objašnjava kako zdravi životni stil sam po sebi ne može izliječiti nastalu zloćudnu bolest, ali da može pomoći u smanjenju intenziteta bolesti i poboljšanju općeg stanja organizma, što može olakšati proces liječenja i oporavka. "Neke studije sugeriraju da zdrave životne navike mogu smanjiti šanse za povratak bolesti i povećati šanse za dugoročno preživljavanje", kazao nam je.

"U kontekstu javnog zdravstva, promicanje zdravih životnih navika važan je dio prevencije raka, ali i drugih kroničnih nezaraznih bolesti, i podrške oboljelima. Javnozdravstvene politike i programi često se usmjeravaju na edukaciju i društvene intervencije usmjerene na smanjenje izloženosti poznatim rizičnim faktorima i poticanje i omogućavanje zdravih životnih izbora.

Redoviti zdravstveni pregledi te programi probira i ranog otkrivanja raka mogu omogućiti ranije otkrivanje bolesti, često prije nego što osoba razvije simptome. Rano otkrivanje raka značajno povećava šanse za uspješno liječenje jer se terapije mogu primijeniti u ranijim fazama bolesti kada su mnogo efikasnije", kazao nam je Šekerija.