POSTOJE značajne razlike u mirovinama diljem Europe.

Euronews Business je otkrio snažnu pozitivnu korelaciju između financijskog povjerenja u mirovinu i razine mjesečnih iznosa mirovina. 

Mirovine povezane s prihodima dominantno čine glavni izvor prihoda za Europljane starije od 65 godina. Međutim, manje od polovice potrošača u EU vjeruje da će imati dovoljno novca za ugodan život tijekom mirovine. U nekoliko zemalja ta razina povjerenja pada na 30% ili manje, što izaziva zabrinutost zbog adekvatnosti mirovina.

Zaštita starijih osoba od siromaštva ključna je funkcija mirovinskih sustava. Starosna mirovina odnosi se na periodične isplate namijenjene za:

1. Održavanje prihoda korisnika nakon odlaska u mirovinu u zakonskoj ili standardnoj dobi; ili
2. Podršku prihoda starijih osoba (isključujući kada se isplate vrše na ograničeno razdoblje).

Prosječna EU mirovina nešto je manja od prosječne hrvatske plaće

Prema Eurostatu, starosne mirovine diljem Europe značajno se razlikuju u nominalnim iznosima i standardima kupovne moći (PPS). Da bi pojednostavio podatke, Euronews Business je godišnje mirovinske prihode pretvorio u mjesečne iznose dijeleći ih s 12 mjeseci.

Godine 2021., prosječni bruto mjesečni trošak starosne mirovine po korisniku unutar EU značajno je varirao, od čak 2.575 eura u Luksemburgu do samo 226 eura u Bugarskoj, dok je prosjek EU-a iznosio 1.224 eura. Usporedbe radi, to je negdje kao prosječna hrvatska plaća. Prema posljednjim podacima DZS-a, prosječna hrvatska plaća iznosi 1326 eura. 

Uključujući širi Europski slobodni trgovinski prostor (EFTA) i zemlje kandidate za članstvo u EU, Island je prijavio najviši prosjek od 2.762 eura, dok je Albanija imala najniži od 131 eura.

Velika četvorka EU i nordijske zemlje iznad prosjeka EU

Starosna mirovina po korisniku premašila je prosjek EU-a u svim zemljama Velike četvorke EU-a. Italija je prijavila najvišu mirovinu od 1.561 eura, dok su Francuska, Španjolska i Njemačka imale gotovo identične iznose, svaka oko 1.450 eura.

Nordijske zemlje također su se dobro pokazale, s prosječnim starosnim mirovinama iznad onih Velike četvorke.

Što se tiče Hrvatske, na dnu smo u EU. Hrvatska prosječna mirovina iznosi 388 eura, bolji smo od Slovačke za dva eura, a daleko je najgora Bugarska s 226 eura prosječne mirovine.

Ako gledamo zemlje koje nisu u EU, iza Hrvatske stoje Crna Gora, Srbija, Turska, BiH i Albanija.

Najniže mirovine na Balkanu, Hrvatska debelo ispod prosjeka

Najniže rangiranih sedam mjesta drže balkanske zemlje, među kojima je i Hrvatska. Prosječna potrošnja na starosne mirovine u Luksemburgu bila je gotovo 11 puta veća od one u Bugarskoj, ističući značajne razlike. Čak i isključujući Luksemburg kao iznimku, prosjek EU-a i dalje je bio gotovo šest puta veći od onog zabilježenog u Bugarskoj.

Neke od tih razlika u mirovinama mogu se pripisati različitim razinama cijena među državama članicama EU, jer Eurostat napominje da se ukupni troškovi života značajno razlikuju diljem regije.

Razlike u mirovinama značajno se smanjuju u standardima kupovne moći

U standardima kupovne moći (PPS), umjetnoj valuti koja prilagođava razlike u razini cijena između zemalja, razlike se značajno smanjuju.

Po pitanju standarda kupovne moći, prosječna starosna mirovina kreće se od 437 u Bugarskoj do 1.681 u Luksemburgu. To znači da je primatelj mirovine u Luksemburgu primio bruto mirovinu gotovo četiri puta veću od one u Bugarskoj.

Tu Hrvatska (6955) stoji nešto bolje od Slovačke (5651), ali je opet na uvjerljivom dnu popisa. 

Prema Eurobarometru iz 2023. koji je provela Europska agencija za osiguranje i strukovne mirovine (EIOPA), samo 42% potrošača u EU osjeća povjerenje da će imati dovoljno novca za ugodan život tijekom mirovine.

Razina povjerenja pokazuje značajne varijacije među zemljama. Tako Luksemburg (61%), Nizozemska (59%) i Danska (58%) bilježe najviše povjerenje, a nasuprot tome, najniže razine povjerenja zabilježene su u Latviji (23%), Sloveniji (27%), Poljskoj (28%), Mađarskoj i Hrvatskoj koje dijele 30% povjerenja.

Snažna korelacija između povjerenja u ugodan život i iznosa mjesečne mirovine

Euronews Business je otkrio snažnu pozitivnu korelaciju između razine financijskog povjerenja u ugodan život tijekom mirovine i iznosa mjesečne starosne mirovine.

Ova korelacija pokazuje da je viša razina povjerenja prisutna u zemljama s višim mirovinama, dok povjerenje opada u mjestima s nižim iznosima mirovina.

Europski parlament upozorava: Rizik od siromaštva je velik

Stručne skupine i dionici iznijeli su niz preporuka za jačanje održivosti i adekvatnosti mirovinskih sustava EU prema izvješću Europskog parlamenta.

"Način na koji su mirovinski sustavi trenutno dizajnirani ostavlja sve veći broj ljudi u riziku od siromaštva u starosti. Taj trend je suprotan naporima EU da smanji siromaštvo", upozorava izvješće.

Izazovi u međunarodnoj usporedbi mirovina

Uspoređivanje međunarodnih razina mirovina je izazovno zbog značajnih razlika u mirovinskim sustavima. Ove usporedbe često zanemaruju utjecaj oporezivanja i socijalnih doprinosa na konačne iznose mirovina. Podaci su izračunati iz baze podataka Eurostata dijeljenjem ukupne potrošnje na starosne mirovine s brojem korisnika.

"Važno je napomenuti da ovi podaci o potrošnji na mirovine po korisniku ne odražavaju nužno razinu ili adekvatnost pojedinačnih starosnih mirovina u različitim zemljama", podsjeća Eurostat.