UGLEDNI britanski časopis The Economist objavio je svoj godišnji Democracy Index (Indeks demokracije), rang-listu 167 zemalja svijeta po stupnju razvoja demokracije. Loša vijest za svijet je da je Indeks demokracije danas najniži u svijetu od 2006. godine, otkako se ova lista objavljuje, dok je loša vijest za Hrvatsku da i dalje pripada kategoriji “demokracija s greškom”.

Hrvatska je ove godine na 59. mjestu Indeksa demokracije s 6,57 bodova, što je isti broj bodova kao i prošle godine. Prošle godine je Hrvatska bila na 60. mjestu liste, a to što je ove godine za jedno mjesto bolja ne znači da se stanje demokracije u nas popravilo, već da se u ostatku svijeta pogoršalo, pa hrvatskih 6,57 bodova ove godine donose mjesto više. No i dalje je jasan trend opadanja stupnja demokracije u Hrvatskoj, koji je započeo 2016. dolaskom vlade Andreja Plenkovića na vlast.

Plenkovićeva vladavina ugrožava demokraciju u Hrvatskoj

Hrvatska je 2006. imala 7,04 boda, za vrijeme vlade Zorana Milanovića je stupanj demokracije u Hrvatskoj skočio sa 6,73 na 6,93 boda, da bi taj broj počeo padati 2016. i sada već drugu godinu zaredom iznosi 6,57.

Unatoč svojem deklarativnom europejstvu, Plenković dakle nije učinio ništa da poboljša demokraciju u Hrvatskoj, već je radio na njenom demontiranju. 

Hrvatska se na Indeksu demokracije nalazi između Perua, na 58. mjestu, i Dominikanske Republike i Lesota koji dijele 60. mjesto. Znakovito je i da smo na začelju EU-a po demokratskom razvoju, od Hrvatske lošije stoji samo Rumunjska, koja je sa 6,49 bodova na 63. mjestu. 

O demokraciji kakvu ima Slovenija samo možemo sanjati

Od Hrvatske su bolje plasirane i Mađarska i Poljska (55. i 57. mjesto), koje vode lideri koji zagovaraju neliberalnu demokraciju, dok o demokraciji kakvu ima Slovenija (36. mjesto) možemo samo sanjati. Slovenija ima 7,50 bodova u ovogodišnjem Indeksu demokracije, a Hrvatska je kao najbolji rezultat ikad imala tek 7,04 boda.

Što se tiče zemalja iz regije, Srbija je na 66. mjestu, Sjeverna Makedonija na 77., Crna Gora je 84., dok je Bosna i Hercegovina na 102. mjestu.

O tome u kakvom je stanju hrvatska demokracija govori i činjenica da nam demokratski uzori mogu biti zemlje poput Bocvane, Mauricijusa, Costa Rice, Malezije, Surinama, Gane i brojnih drugih koje su bolje plasirane od najmlađe članice Europske unije.

Norveška najdemokratskija zemlja na svijetu

Inače, na samom vrhu Economistove ljestvice su, kao i dosad, nordijske zemlje: Norveška na prvom mjestu s 9,87 bodova, Island na drugom s 9,58 i Švedska na trećem s 9,39. Slijedi ih Novi Zeland na četvrtom mjestu s 9,26 bodova i Finska na petom mjestu s 9,25 bodova. Od šestog do deset mjesta su Irska, Danska, Australija i Švicarska.

Najmanje demokratska zemlja svijeta je Sjeverna Koreja, a na začelju Indeksa demokracije još su Demokratska Republika Kongo, Srednjoafrička Republika, Sirija i Čad.

Indeks demokracije koji izrađuje Economist Intelligence Unit analizira i boduje, odnosno rangira zemlje prema 60 indikatora koji su podijeljeni u pet širokih kategorija: izborni proces i pluralizam, funkcioniranje vlade, politička participacija, demokratska politička kultura i građanske slobode. 

Sve više autoritarnih režima

U svijetu danas imamo 22 pune demokracije, 54 demokracije s greškom (među kojima je i Hrvatska), 37 hibridnih i 54 autoritarna režima. 

Izvještaj nudi i odgovore na pitanje zbog čega svjedočimo opadanju demokracije u svijetu. Smatraju da je to posljedica: 1. stavljanja naglaska na elitnu ili stručnu vladavinu umjesto na popularnu participativnu demokraciju, 2. sve većeg utjecaja neizabranih, nenadgledanih stručnih institucija i tijela, 3. uklanjanje tema od nacionalne važnosti iz političke arene u područje supranacionalnih institucija u kojima se odlučuje iza zatvorenih vrata, 4. sve veći razmak između političkih elita i stranaka s jedne i elektorata s druge strane i 5. opadanje građanskih sloboda, uključujući slobodu medija i slobodu izražavanja.

Democracy Index by Index.hr on Scribd

Democracy Index by Index.hr on Scribd