HRVATSKA je na 13. mjestu u Europskoj uniji prema indeksu spremnosti za cjeloživotno učenje digitalnih vještina (IRDLL) koje su danas predstavili Centre for European Policy Studies (CEPS) i Institut za javne financije.

Indeks se temelji na ishodima učenja pojedinaca, dostupnosti digitalnog učenja te institucijama i politikama za digitalno učenje, rekao je istraživač CEPS-a Zachary Kilhoffer.

"Hrvatska si ne može priuštiti da stane u razvoju digitalnog učenja"

Hrvatska je u istraživanju pokazala da najbolje stoji u području institucija i politika za digitalno učenje gdje je zasjela na treće mjesto. S druge strane, našla se na gotovo samom začelju u područjima ishoda i dostupnosti digitalnog učenja, na 24. odnosno 21. mjestu.

"Hrvatska si ne može priuštiti da stane u razvoju digitalnog učenja. Na 13. je mjestu, dakle u prosjeku EU-a, što neki mogu vidjeti kao pobjedu. No potreba za digitalnim vještinama se iznimno brzo mijenja i ako se ne nastave razvijati mogle bi početi zaostajati”, rekao je Kilhoffer.

Istaknuo je kako su stavovi prema digitalnim inovacijama u Hrvatskoj vrlo skeptični i kako su jedni od najnegativnijih u Europi.

Preporučio je nastavak rada na reformama obrazovnog sustava koji potiče digitalizaciju učenja, jačanje kapaciteta obrazovanja za bolju pripremu učenika za tržište rada i cjeloživotno učenje.

Tajnik u Ministarstvu znanosti: Svjesni smo da se moramo mijenjati

Kilhoffer je dodao kako školama treba jača digitalna infrastruktura kako bi se ispunio cilj digitalno zrelih škola te da treba smanjiti regionalne razlike u školskim infrastrukturama.

Osim toga, smatra da bi učitelje i profesore trebalo osnažiti i bolje osposobiti za odgajanje novih generacija digitalno kompetentnih građana.

"Svjesni smo da se moramo mijenjati i u zadnjih par godina puno je toga napravljeno. No općenito u Hrvatskoj postoji nedostatak potpore i sve ove inicijative doživjele su ogroman otpor na svim razinama, od učitelja do vlade, pa i Crkve", rekao je državni tajnik Ministarstva znanosti i obrazovanja Tome Antičić.

Njemačka je posljednja

Kilhoffer je rekao da digitalizacija stvara veliku priliku za razvoj te da Europljani trenutno te prilike ne koriste dovoljno. Istraživanje je pokazalo da su države članice koje se nalaze na jugu i istoku EU uglavnom niže rangirane.

Za cjeloživotno učenje digitalnih vještina najspremnije su Estonija, Nizozemska, Finska, Luksemburg, Malta i Cipar, a iznenađujuće je da se na posljednjem mjestu smjestila Njemačka.

IRDLL za članice EU-a razvili su CEPS, jedan od vodećih europskih istraživačkih centara i program za razvijanje digitalnog učenja Grow with Google.