Foto: Ivica Galović/Pixsell

HRVATSKA je u posljednjih 20 godina zabilježila najveći pad broja stanovništva. Od listopada 2016. do kraja listopada ove godine zabilježen je negativan prirast od -18.934, što znači da je toliko više umrlih nego rođenih. U posljednjih godinu dana (od 10. mjeseca 2016. do kraja 10. mjeseca 2017.) u Hrvatskoj je broj živorođenih iznosio 40.320, a umrlih 59.254.

>>Hrvatska doživjela najveći pad stanovništva u 20 godina

O poražavajućoj demografskoj slici razgovarali smo s demografom Anđelkom Akrapom i Danielom Drandić, iz udruge RODA koja se bavi pitanjima obitelji.

Prof. Akrap objasnio zašto ljudi više umiru

Prof. Akrap je u razgovoru za Index istaknuo da su ovakvi podaci rezultat dugogodišnjeg smanjivanja broja živorođenih. Navodi kako sve malobrojniji naraštaji ulaze u plodno razdoblje, što je, smatra, vrlo bitan čimbenik.

S druge strane, ističe da sad u rizične godine života ulaze naraštaji koji su rođeni nakon 2. svjetskog rata.

"Broj umrlih raste jer su oni rođeni od 1947. do 1955. brojniji naraštaj, a sad ulaze u rizične godine tako da ne možemo utjecati na stopu mortaliteta. To je jedna strana problema. Druga je stvar da Hrvatska provodi samo pojedinačne demografske mjere. Ne može se odgovornost svesti samo na trenutnu vlast jer svi dosadašnji nositelji vlasti nisu proveli kompletnu populacijsku politiku sa svim mjerama. Mora postojati svijest u društvu da je to neminovno. To se mora provesti.

Uz sve to, veliki dio Hrvatske ostaje bez stanovništva. Teško je očekivati da zapadne europske države neće i dalje privlačiti naše ljudi. Europska unija je unija ekonomije, Nijemcima, i drugima kojima treba radna snaga, naši su ljudi poželjni jer se brzo integriraju u njihovo društvo.

Stoga je više nego jasno da Hrvatska mora oblikovati konzistentnu demografsku politiku. O tome mora postojati svijest u društvu, tu se radi o dugoročnim politikama koje se neće mijenjati s vlašću. Dosad smo imali slučaj da svaka stranka oblikuje svoju politiku", upozorava prof. Akrap.

"Vlada se treba staviti u poziciju tzv. malih ljudi"

A da bismo imali kompletnu demografsku politiku, mladim ljudima je potrebno riješiti stambenu problematiku, a potom i problem nesigurne zaposlenosti.

"Svi oni koji odlučuju o demografskoj politici (vlada i sabor) moraju se staviti u poziciju tzv. malih ljudi. Zamislite dvije osobe koje rade u nekim trgovačkim poduzećima s plaćom od 3 tisuće kuna. Oni nemaju riješen stambeni problem. Ne mogu ući ni u kreditni odnos jer im je plaća mala i primljeni su na određeno.

Moramo biti svjesni toga da je kod nas najveći sloj ljudi onaj s najnižim primanjima. Međutim, oni koji odlučuju o demografskoj politici ove probleme ne vide. Oni ne rade na određeno, imaju velike plaće i riješeno stambeno pitanje. Oni su zbrinuti i ne znaju kako je mladima.

Kad opozicija napokon vidi ovaj problem kao ključni, onda bi nešto trebala poduzeti, a do tad će svi samo šutjeti.

Treba naglasiti kako proizvodnja radne snage košta. Uvijek se govorilo da iseljavaju samo obrazovani, a to nije tako, iseljavaju sad svi u potrazi za poslom. Kod nas bi trebala postojati neka sredstva da, kad ljudi ostanu bez posla, da im se pomogne premostiti tu neizvjesnost hoće li i kad dobiti novi posao, kako do tad", rekao nam je prof. Akrap.

"Sve je više mama na Fejsu koje se javljaju iz Njemačke, Engleske..."

Daniela Drandić iz udruge RODA (Roditelji u akciji) za Index je istaknula da alarm o padu broja stanovnika zvoni već 20 godina, ali da je pitanje kad će ga netko od vladajućih čuti.

Navodi kako je najveći problem što iz Hrvatske iseljavaju mladi, isti oni koji su osnovali obitelj ili će ju osnovati kroz koju godinu - u inozemstvu.

"Prema istraživanju (koje nije znanstveno), a koje sam provela na raznim Facebook grupama u kojima se okupljaju mame, vidim kako sve više žena piše iz Njemačke, Austrije, Velike Britanije. To mi govori da naše fertilno stanovništvo odlazi. Nama ostaju ljudi koji neće rađati. Dakle, nije nam samo problem što ljudi odlaze, već što će ti koji odlaze osnovati obitelj u inozemstvu.

Dakle, kad primjerice govorimo o mladom paru koji napušta Hrvatsku, ne možemo računati minus 2 u Hrvatskoj, već minus 4 jer će oni imati obitelj. Dakle, ljudi koji planiraju osnovati obitelj idu u zemlje gdje su pitanja za roditelje i mlade obitelji sređena. Kad se tamo skrase, naravno da im nije u interesu vratiti se u nesređeni sustav kao što ga ima Hrvatska.

Njemačkoj je super, oni dobivaju gotov kadar, a na našim političarima i onima koji vode zemlju je da počnu razmišljati kako da mlade zadrže.

Kod nas su trudnice diskriminirane na radnim mjestima, ostaju bez posla. Mladi se teško odlučuju osnovati obitelj jer nemaju siguran posao, riješeno stambeno pitanje. Međutim, nikoga od političara to nije briga.

Uoči posljednjih parlamentarnih izbora smo tražili sve političke stranke da se izjasne oko demografske politike, no nitko nam nije odgovorio. I onda što reći. Mi nemamo sustavnu politiku koja će poticati buduće roditelje da u Hrvatskoj ostanu živjeti", zaključila je Drandić.