HRVATSKA je u veljači i ožujku zabilježila najvišu stopu godišnje inflacije u eurozoni – 4.9 posto. To je dvostruko više od prosjeka Europe.

Dok su se cijene energenta poprilično ispuhale, one prehrambenih proizvoda još uvijek ne posustaju unatoč sve jeftinijim sirovinama čije su cijene na najnižim razinama u posljednjih godinu i pol.

Šaravanja: Imamo 50 naseljenih otoka

Za najveću inflaciju u eurozoni, ako pitate glavnog ekonomista Hrvatske gospodarske komore – krivi su i otoci.

""Ako nam je gospodarski rast među najbržima u EU, to je znak da je domaća potražnja naglašena te nas onda ne treba iznenaditi da je inflacija viša u Hrvatskoj u odnosu na prosjek EU-a i eurozone.

Zbog geografskih realnosti u Hrvatskoj – dakle 50 naseljenih otoka, i oblik zemlje koji jednostavno povećava trošak distribucije i logistike logično je da će poslovanje u Hrvatskoj zbog geografskih realnosti biti malo skuplje", kaže glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore Goran Šaravanja za RTL.

Među onim što će najviše doprinijeti inflatornim kretanjima Šaravanja kaže kako na prvo mjesto ne bi stavio još jednu uspješnu turističku sezonu.

"Ipak je rast plaća zbog nedostatka radne snage konstantan pritisak u hrvatskoj ekonomiji. Kretanja na tržištu rada ključan su izvor rasta domaće potražnje u ovom trenutku. Ako gledamo srednjoročno, fondovi EU imat će sve manji utjecaj, posebno nakon sljedeće omotnice", istaknuo je Šaravanja.

Vujčić najavljuje poskupljenja zbog sezone

Ipak, glavni doprinos inflaciji u Hrvatskoj dolazi iz sektora usluga, kaže guverner.

"Dolazak sezone bi mogao taj momentum i dalje potencirati, vidjet ćemo što će se događati, prošle godine su kao što znate su značajno isto porasle cijene isto u dijelu usluga.

Cijene rastu sve dok se ne sretnu s opadajućim djelovanjem krivulje potražnje, odnosno sve dok ljudi više nisu spremni platiti takve cijene", poručuje guverner Hrvatske narodne banke, Boris Vujčić.