GOSPODARSTVO eurozone i EU-a stagniralo je u trećem kvartalu u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem, a Hrvatska je zabilježila drugu najveću stopu rasta među zemljama Unije, iza Malte, pokazalo je danas izvješće Eurostata.

Bruto domaći proizvod (BDP) eurozone i EU-a u trećem tromjesečju nije zabilježio promjene u usporedbi s istim kvartalom prošle godine, potvrdio je europski statistički ured procjenu objavljenu sredinom studenog. U drugom tromjesečju gospodarstvo eurozone poraslo je na godišnjoj razini za 0,6 posto, a Unije u cjelini za 0,5 posto, pokazuju tablice Eurostata.

Rumunjska tik iza Hrvatske

Daleko najveći rast u trećem je kvartalu ostvarila Malta, od 7,1 posto, pokazuje izvješće s podacima svih članica EU-a. Slijedi Hrvatska s rastom BDP-a u trećem tromjesečju, prema sezonski prilagođenim podacima, za tri posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. U drugom tromjesečju porastao je za 2,2 posto.

Najbliža Hrvatskoj bila je Rumunjska čije je gospodarstvo u trećem kvartalu poraslo za 2,9 posto. U skupini su i Cipar i Grčka s rastom BDP-a za 2,2 odnosno za 2,1 posto u odnosu na treći kvartal prošle godine.

Najviše je pak smanjena gospodarska aktivnost u Irskoj, za 5,6 posto na godišnjoj razini. Blizu je i Estonija s padom BDP-a za četiri posto u usporedbi s istim razdobljem lani. Najveće europsko gospodarstvo, ono Njemačke, palo je za 0,4 posto. 

Latvijsko gospodarstvo jedino se zadržalo na razini trećeg tromjesečja 2022. godine.

Blagi pad eurozone na kvartalnoj razini

Na tromjesečnoj razini aktivnost u 20-članom gospodarstvu smanjena je u razdoblju od srpnja do rujna za 0,1 posto kada je bilježila isti postotni rast, potvrdio je statistički ured dosadašnju procjenu.

U EU aktivnost se zadržala na razini iz prethodna tri mjeseca, potvrdili su također najnoviji izračuni. U drugom tromjesečju BDP Unije i eurozone porastao je za 0,1 posto. Daleko najsnažniji rast BDP-a i na kvartalnoj razini zabilježila je u trećem tromjesečju Malta, od 2,4 posto, pokazuju podaci Eurostata.

Slijede Poljska i Cipar s rastom od 1,5 odnosno 1,1 posto. U Hrvatskoj BDP je u trećem kvartalu, prema sezonski prilagođenim podacima, porastao za 0,3 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je uvećan za 1,5 posto.

Tko ima najveći pad?

Istu stopu rasta u trećem kvartalu bilježila je i Španjolska, a vrlo su blizu i Latvija i Slovačka s rastom BDP-a na kvartalnoj razini od 0,2 posto. Najsnažnije je pak na kvartalnoj razini pao irski BDP, za 1,9 posto. Slijede Estonija i Finskka s padom aktivnosti za 1,3 odnosno za 0,9 posto.

Njemački BDP kliznuo je za 0,1 posto u odnosu na drugo tromjesečje, kada je pak u istom postotku uvećan. U istom postotku smanjen je i BDP Danske, Francuske i Luksemburga. U Grčkoj i Litvi gospodarska aktivnost zadržala na razini drugog tromjesečja, pokazuju Eurostatovi podaci.