HRVATSKA je druga najranjivija zemlja EU na nestašice plina, nakon Bugarske, pokazuju podaci udruženja operatera plinske infrastrukture u EU Gas Infrastructure Europe (GIE). Popunjenost plinskih skladišta u Hrvatskoj, točnije jednog plinskog skladišta u Okoliju, iznosi 49.35 posto.

I Bugarska ima jedno skladište plina koje je popunjeno 45.24 posto, što je jedina manja popunjenost na razini države u EU gora od Hrvatske. Prosječna popunjenost skladišta plina na razini EU je 67.37 posto, najviše u Portugalu (100 posto), Poljskoj (98.65 posto) i Švedskoj (90.79 posto).

Hrvatska se tek ovaj mjesec sjetila da bi trebala napuniti skladište plina 

Popunjenost pak raste u svim državama, u Hrvatskoj od 0.5 do 1 posto dnevno kroz srpanj. Šokantan je podatak da je skladište plina u Hrvatskoj (Okoli) bilo slabije popunjeno od skladišta plina u Bugarskoj (Chiren) sve do 8. srpnja, ali se hrvatsko skladište puno brže puni.

Za usporedbu, popunjenost je 27. srpnja prošle godine bila 63 posto, 13.65 postotnih bodova više nego na isti datum ove godine.

Pregledavajući podatke od početka rata u Ukrajini, Hrvatska je tek nedavno počela intenzivnije puniti skladište u Okoliju, dok je sve do sredine svibnja punjenje bilo beznačajno, manje od 0.1 posto dnevno. Cijeli travanj skoro pa nije bilo nikakvog dodatnog punjenja, iako je popunjenost bila manja od 18 posto. Rat u Ukrajini je, podsjetimo, počeo 24. veljače.

Ministar Filipović kaže da neće biti problema

Podsjetimo, države Europske unije su usvojile ublaženu verziju hitnog plana za smanjenje potrošnje plina nakon niza kompromisa te izuzeća za pojedine članice i u očekivanju dodatnih redukcija u isporuci tog energenta iz Rusije. Plan je i dalje da se potrošnja plina smanji za 15 posto, ali je upitno koliko je to realno.

"Mi smo u stanju ispoštovati ovo što je dogovoreno na Vijeću", ustvrdio je nakon sastanka u Bruxellesu ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović. Vlada bi ubrzo trebala donijeti smjernice za smanjenje potrošnje u kućanstvima, javnim institucijama i gospodarstvu.

Europska komisija je još u ožujku predložila da popunjenost skladišta plina do kasne jeseni bude barem 80 posto kapaciteta, hrvatska vlada je tvrdila da je to prekratak rok te da "može posljedično utjecati na cijenu plina zbog obveze punjenja skladišta tijekom ljeta".

Sada pak tvrde da će Hrvatska doseći 90 posto zapunjenosti do 1. listopada. "Sve ide predviđenom dinamikom", kazao je u ponedjeljak ministar Filipović.

Istaknuo je da Hrvatska 57 posto potreba za plinom zadovoljava preko LNG-a, 21 posto iz vlastite proizvodnje, a ostalo će se dobaviti putem punjenja plina u skladištu Okolija.